Arbitraža u Crnoj Gori

Ova bilješka daje pregled arbitražnog okvira Crne Gore, istražujući njegovu pravnu osnovu, proceduralni aspekti, i prednosti.

pozadina

Kao bivša savezna republika bivše Jugoslavije, Crna Gora je bila dio njenog pravnog okvira. godine Jugoslavija je osnovala Vanjskotrgovinsku arbitražu u Beogradu 1947.[1] Iako je arbitraža prvo bila rezervirana samo za sporove sa strancima, godine promijenjen je sustav 1963, dopuštajući arbitražu između domaćih tvrtki.[2] Međutim, značajan iskorak učinjen je nakon 1990, proširenje arbitraže na sve domaće pravne osobe, uključujući i pojedince i tvrtke.

Od 2006, Crna Gora je bila nezavisna država. U 2015, arbitraža u Crnoj Gori podignuta je na višu razinu donošenjem Crnogorski zakon o arbitraži, temeljen na modelu zakona UNCITRAL.[3] Ovim Zakonom o arbitraži, konačno je jedinstveno uređena arbitraža, pokrivati, između ostalog, priznavanje i izvršenje arbitražnih odluka i pitanja koja se odnose na nadležnost i sudske postupke u vezi s arbitražom.

trenutno, u Crnoj Gori, glavna arbitražna institucija je Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore. Ova samostalna institucija postoji od 2015, s vlastitim Arbitražnim pravilima.[4]

Pravni okvir

The Crnogorski zakon o arbitraži je moderna vrsta arbitražnog zakonodavstva temeljena na UNCITRAL Model zakonu. Njegov okvir široko definira arbitražu u Crnoj Gori.

Osnovna načela na kojima se zasniva crnogorski Zakon o arbitraži su ravnopravnost, stranačka autonomija i pravilan postupak.

Iako crnogorski Zakon o arbitraži razlikuje domaću i međunarodnu arbitražu, kako je definirano u čl 2(1), istinska razlika koju to čini je u pogledu arbitraža sa sjedištem unutar Crne Gore i onih sa sjedištem izvan njenih granica.

Druge relevantne konvencije

Arbitraža u Crnoj Gori se provodi u skladu s drugim relevantnim ugovorima, kao što su:

• Njujorška konvencija;
• Europska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži;
• Konvencija ICSID;
• Ugovor o energetskoj povelji;
• Brojni bilateralni ugovori o ulaganjima.

Arbitražni sporazum

Prema čl 9 crnogorskog Zakona o arbitraži, arbitražni sporazum je definiran kao:

„[A]n ugovor kojim su stranke izabrale arbitražno rješavanje svih ili pojedinih sporova koji su među njima nastali ili bi mogli proizaći iz određenog ugovornog ili izvanugovornog pravnog odnosa.”[5]

Da bi arbitražni sporazum bio valjan, mora biti zaključen u pisanom obliku i od strane za to sposobnih stranaka.[6] Može se sklopiti kao arbitražna klauzula uključena u ugovor ili kao poseban sporazum.

Stranke arbitražnog sporazuma mogu biti fizičke i pravne osobe.

Nadležnost

Prema principu kompetencijama kompetencija, arbitražni sud je nadležan sam odlučivati ​​o svojoj nadležnosti.[7] Dodatno, arbitražni sud će razmotriti prigovore koji se odnose na postojanje ili valjanost arbitražnog sporazuma, kako je navedeno u članku 19.

Treba napomenuti da nije nespojivo s crnogorskim Zakonom o arbitraži da stranka traži privremenu mjeru od suda prije ili tijekom arbitražnog postupka.[8]

Arbitražni postupak

Kao i kod drugih modernih arbitražnih zakona, arbitraža u Crnoj Gori pravi razliku između institucionalnih i ad hoc arbitražnih postupaka.[9] Ako se arbitraža vodi pred arbitražnim sudom kojim upravlja arbitražna institucija, postupak počinje nakon što arbitražna institucija primi obavijest o arbitraži. S druge strane, u ad hoc arbitraži, postupak počinje kada tuženik primi obavijest da je suprotna strana imenovala arbitra ili predložila arbitra pojedinca.

Pravila arbitraže

Stranke mogu uspostaviti proceduralna pravila za arbitražni sud međusobnim dogovorom ili upućivanjem na posebna arbitražna pravila. U slučaju nepostojanja takvog dogovorenog postupka, arbitražni sud ima diskrecijsko pravo voditi postupak na način koji smatra primjerenim i u skladu s odredbama Zakona o arbitraži.[10]

Sjedište i jezik

Stranke se slobodno dogovore o sjedištu arbitražnog postupka. U slučajevima kada stranke nisu postigle sporazum o sjedištu, sud će odlučiti o tome na temelju okolnosti spora i pogodnosti lokacije za sve uključene strane. Dodatno, ako su stranke delegirale vođenje arbitraže arbitražnoj instituciji, pravila institucije će odrediti mjesto arbitraže.[11]

Unaprijediti, strane se mogu međusobno dogovoriti o jeziku ili jezicima koji će se koristiti. Međutim, u nedostatku takvog sporazuma, arbitražni sud odredit će jezik ili jezike koji će se koristiti tijekom postupka.[12]

Vođenje postupka

Tužitelj prvo iznosi činjenice koje podupiru njegove tvrdnje, sporna pitanja, i traženo olakšanje, ako nije drukčije ugovoreno. Ispitanik, u svom odgovoru, bavi se optužbama, prijedlozima, i zahtjeve koje je postavio tužitelj.[13]

osim toga, stranke mogu podnijeti dokumente koje smatraju važnima ili se mogu pozvati na dokumente ili druge dokaze koje namjeravaju podnijeti.[14]

U Dodatku, svaka stranka ima pravo izmijeniti ili dopuniti svoje podneske tijekom arbitražnog postupka osim ako arbitražni sud ne utvrdi da bi to narušilo učinkovitost postupka.[15]

Ako nije drugačije dogovoreno, arbitražni sud će odlučiti hoće li provesti usmenu raspravu ili će nastaviti s arbitražom na temelju pisanih podnesaka.[16]

Stručnjaci u Zborniku

Kao i u drugim arbitražnim postupcima, arbitraža u Crnoj Gori dopušta korištenje vještaka. Prema crnogorskom Zakonu o arbitraži, arbitražni sud može imenovati jednog ili više vještaka za davanje nalaza i mišljenja o određenim pitanjima. Dodatno, može zahtijevati od stranaka da dostave bitne informacije imenovanom vještaku, kao i osigurati dokumente, roba, ili druge materijale ili dopustiti pristup njima.[17]

Pomoć suda u vezi s dokazima

Ako se određeni dokazi ne mogu izvesti, arbitražni sud ili stranka uz suglasnost suda može zatražiti pomoć od nadležnog suda, kako je utvrđeno u skladu s člankom 6(2) crnogorskog Zakona o arbitraži.[18]

Dodijeliti

Arbitražni će sud odlučiti u skladu s pravom koje su odabrale stranke.[19] U slučaju da nema izbora prava, arbitražni sud će primijeniti pravo koje smatra primjenjivim.[20] Samo u slučaju izričite namjere stranaka arbitražni sud može odlučiti u skladu s načelom , Kao i dobrobit.[21]

Unaprijediti, primjenjuje se općeprihvaćeno pravilo da sud svaku odluku donosi većinom svih arbitara.[22] Odluka mora odlučiti o svim zahtjevima stranaka.[23] povrh toga, arbitražni sud mora donijeti odluku u pisanom obliku i potpisati je.[24] Dodatno, pravorijek mora sadržavati obrazloženje koje stoji iza njega osim ako se stranke drugačije dogovore.[25]

Odluka donesena na teritoriji Crne Gore smatra se izvršnom ispravom.[26] Zakon kojim se uređuje izvršenje odluke u Crnoj Gori je Zakon o izvršenju i obezbjeđenju.[27]

Prekid postupka

Obično, postupak završava kada sud donese pravorijek.[28] Međutim, u određenim slučajevima, tribunal može prekinuti postupak nalogom, kako je definirano u čl 44(2):

• Kada podnositelj zahtjeva povuče svoj zahtjev, osim ako se tuženik tome protivi i sud smatra da tuženik ima opravdani pravni interes za konačnu odluku;
• U slučaju da se stranke sporazumeju oko okončanja postupka;
• Ako arbitražni sud ocijeni da je nastavak postupka postao nepotreban ili nemoguć;
• Ako se postupak obustavi u skladu sa crnogorskim Zakonom o arbitraži.

Naselje

U slučaju da se stranke nagode tijekom postupka, arbitražni sud okončat će postupak.[29] osim toga, pravorijek temeljen na nagodbi ima jednaku pravnu težinu kao i arbitražna odluka kojom se rješava spor.[30] Postoji jedno ograničenje u vezi naselja: ne može biti u suprotnosti s javnom politikom Crne Gore.[31]

Zahtjev za izdvajanje

Jedini pravni lijek dopušten protiv pravorijeka je zahtjev za poništenje.[32] Članak 48 crnogorskog Zakona o arbitraži daje zatvorenu listu osnova za poništenje pravorijeka. Dodatno, Zakon o arbitraži predviđa rok od tri mjeseca od dana dostave pravorijeka strankama za podnošenje zahtjeva.[33]

Ključno je napomenuti da iste stranke mogu voditi novi arbitražni postupak samo na temelju novog arbitražnog sporazuma o istoj stvari.[34]

Izvršenje odluka

Odluka koju je donio arbitražni sud sa sjedištem izvan Crne Gore smatra se stranom odlukom.[35] Tako, zahtijeva prepoznavanje. Crnogorski Zakon o arbitraži regulira proces priznanja, s odredbama koje se temelje na Njujorškoj konvenciji i Modelu zakona UNCITRAL-a.[36] Sud nadležan za odlučivanje o pitanjima priznanja i izvršenja je Privredni sud Crne Gore..[37]

Ako je ispunjen jedan od uvjeta iz čl 51 je ispunjeno, sud neće priznati stranu pravorijek kao obvezujuću i ovršnu. Ovi uvjeti uključuju:[38]

• Jedan od razloga u čl 52 Zakona o arbitraži;
• Odluka još nije postala obvezujuća za stranke;
• Nagradu je poništio ili suspendirao sud zemlje podrijetla ili prema zakonu u kojem je nagrada donesena.

U svakom slučaju, sud će odbiti priznanje ako:

• Predmet spora je nepodoban za rješavanje arbitražom prema pravu Crne Gore; ili
• Učinci arbitražne presude bili bi u suprotnosti s javnom politikom Crne Gore.[39]

Međutim, ako nije zadovoljan odlukom suda o priznanju ili ovrsi, stranke mogu podnijeti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore u roku 15 dana od dana dostave rješenja.[40]

Financiranje treće strane

Crnogorski Zakon o arbitraži ne sadrži odredbe o financiranju od strane trećih strana. Tako, nema ograničenja.[41]

Troškovi

Prema čl 14 Zakona o arbitraži, arbitar ima pravo na naknadu nagrada i troškova za obavljeni rad. Strane su solidarno odgovorne za plaćanje takvih naknada i troškova.[42]

Ako arbitar odredi visinu naknade za naknade i troškove, a stranke to ne prihvaćaju, ne obvezuje stranke. U tom slučaju, arbitražna institucija, tj, tijelo za imenovanje, donosi odluku o naknadama i troškovima arbitra.[43]

Dodatno, prilikom izbora Crne Gore za sjedište arbitraže, strane mogu razmotriti niže naknade i troškove nego u većini drugih zemalja u Europi, kao što je Francuska, Velikoj Britaniji i Švicarskoj.

Slučajevi investitor-država

Do danas, protiv Crne Gore je pokrenuto šest arbitraža između investitora i države:[44]

• Atlas and Knežević v. Crna Gora;[45]
• Addiko Bank v. Crna Gora;[46]
• Deripaska v. Crna Gora;[47]
• Meduza v. Crna Gora;[48]
• CEAC v. Crna Gora;[49]
• MNSS i RCA v. Crna Gora.[50]

Najnoviji, Atlas and Knežević v. Crna Gora, pokrenut je u 2020 i još je u tijeku.[51] Riječ je o ulaganjima u Atlas banku i Invest banku Montenegro, kao iu projektu medicinskog centra u Meljinama kod Herceg Novog. Potraživanja proizlaze iz odluke Centralne banke Crne Gore da ove banke stavi pod privremenu upravu zbog stečaja. Dodatno, navodne radnje vlade navodno su opstruirale projekt medicinskog turizma u Herceg Novom.[52]

Ostalih pet slučajeva zaključeno je prvenstveno u korist Crne Gore. U MNSS i RCA v. Crna Gora sud nije odlučio u korist niti jedne strane, tj, utvrđena je odgovornost, ali nije dosuđena odšteta.

Zaključak

U zaključku, arbitraža u Crnoj Gori nudi alternativu tradicionalnim parnicama. Ukorijenjen u crnogorskom Zakonu o arbitraži, arbitraža unutar pravnog okvira Crne Gore podržava i domaće i međunarodne subjekte. Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore je središnja institucija, nadgledanje arbitražnog postupka s jasnim pravilima o nadležnosti, ponašanje, i ovrha nagrada. Vrijeme će pokazati hoće li Crna Gora postati popularnije sjedište međunarodnih arbitraža, ali njegov pravni okvir je zdrav.

• Marta Milanović, William Kirtley, Aceris Law LLC

[1] Aceris Law, Međunarodna trgovačka arbitraža u Srbiji (3 listopad 2017), dostupno u https://www.acerislaw.com/international-commercial-arbitration-in-serbia/.

[2] D. Karollus-Bruner, N. Velisavljević, N. Kovačević, Međunarodno arbitražno pravo i pravila u Crnoj Gori (1 studeni 2023), dostupno u https://cms.law/en/int/expert-guides/cms-expert-guide-to-international-arbitration/montenegro.

[3] Crnogorski zakon o arbitraži.

[4] Arbitražni sud Crne Gore, dostupno u https://komora.me/en/cem/arbitration-court.

[5] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 9.

[6] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 9.

[7] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 19.

[8] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 11.

[9] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 33.

[10] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 31.

[11] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 32.

[12] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 34.

[13] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 35(1).

[14] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 35(2).

[15] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 35(4).

[16] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 36(1).

[17] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 38.

[18] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 39(1).

[19] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 40(1).

[20] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 40(3).

[21] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 40(4).

[22] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 41(1).

[23] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 43(1).

[24] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 43(3).

[25] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 43(5).

[26] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 46(1).

[27] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 46(2); Zakon o izvršenju i obezbjeđenju Crne Gore.

[28] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 44(1).

[29] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 42(1).

[30] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 42(3).

[31] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 42(4).

[32] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 47.

[33] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 48(3).

[34] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 49(1).

[35] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 50.

[36] D. Karollus-Bruner, N. Velisavljević, N. Kovačević, Međunarodno arbitražno pravo i pravila u Crnoj Gori (1 studeni 2023), dostupno u https://cms.law/en/int/expert-guides/cms-expert-guide-to-international-arbitration/montenegro.

[37] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 51(2); vidi također Članak 6(1).

[38] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 51.

[39] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 52(2).

[40] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 54(5).

[41] T. ljeto, V. Tica, Međunarodni arbitražni usporedni vodič za jurisdikciju Crne Gore (19 ožujak 2021), dostupno u https://www.mondaq.com/litigation-mediation–arbitraža/788996/međunarodna-arbitraža-usporedni-vodič.

[42] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 14(3).

[43] Crnogorski zakon o arbitraži, Članak 14(5).

[44] https://jusmundi.com/en/d/profile/state/me.

[45] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1103/atlas-and-kne-evi-v-montenegro.

[46] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/849/addiko-bank-v-montenegro.

[47] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/765/deripaska-v-montenegro.

[48] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/908/medusa-v-montenegro.

[49] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/597/ceac-v-montenegro.

[50] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/494/mnss-and-rca-v-montenegro.

[51] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1103/atlas-and-kne-evi-v-montenegro.

[52] https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1103/atlas-and-kne-evi-v-montenegro.