Međunarodna arbitraža

Informacije o međunarodnoj arbitraži od strane Aceris Law LLC

  • Resursi za međunarodnu arbitražu
  • Pretraživač
  • Model zahtjeva za arbitražom
  • Model odgovora na zahtjev za arbitražom
  • Pronađite međunarodne arbitre
  • Blog
  • Zakoni o arbitraži
  • Arbitražni odvjetnici
Ti si ovdje: Dom / ICC Arbitraža / ICC hitna arbitraža

ICC hitna arbitraža

31/12/2023 po Međunarodna arbitraža

Hitna arbitraža ICC-a nudi strankama alternativu nadležnosti državnih sudova u traženju privremene ili konzervatorske olakšice. Ovaj postupak je uveden u 2012 s čl 29 Pravila ICC-a i Dodatak V.[1] Odredbe o hitnoj arbitraži temeljno se primjenjuju na arbitražne sporazume sklopljene nakon 1 siječanj 2012 osim ako su stranke odustale.[2] Trošak hitne arbitraže trenutno iznosi USD 40,000 sukladno čl 7 Dodatka V Pravila ICC-a, s USD 10,000 plaćeni za ICC administrativne troškove i USD 30,000 za naknade hitnog arbitra.ICC hitna arbitraža

Posebnost ovih vrlo brzih postupaka je u tome što tražene privremene mjere odobrava arbitar za hitne slučajeve prije osnivanja arbitražnog suda. Ključna odredba, stoga, kada se traže hitne mjere je da je tražena pomoć toliko hitna da je "ne može čekati konstituiranje arbitražnog suda”.[3] Pravila ICC-a o hitnoj arbitraži stoga se doživljavaju kao popunjavanje prethodnog “praznina”, tj, izostanak olakšice tijekom vremenskog razdoblja prije osnivanja i prijenosa spisa predmeta arbitražnom sudu.[4]

Postupak – Opća pravila

Da bi stranka uspjela u hitnom arbitražnom postupku, uz jurisdikcijske zahtjeve, moraju biti zadovoljeni brojni materijalni standardi. U pogledu nadležnosti, prilikom zaprimanja zahtjeva za hitnu pomoć, predsjednik Međunarodnog arbitražnog suda (Predsjednik) prvi, zatim arbitar za nuždu, procijenit će primjenjuju li se odredbe o arbitraži u nuždi s obzirom na članak 29(5) i čl 29(6) pravila MKS-a.[5]

Postupak je izuzetno brz. Zapravo, nakon što tajništvo ICC-a primi zahtjev za hitnu pomoć, a predsjednik ima, prima facie, utvrdio da se primjenjuju odredbe hitne arbitraže, predsjednik imenuje arbitra za hitne slučajeve”unutar što kraće vrijeme, obično u roku od dva dana od primitka prijave od Tajništva”.[6]

Odluka arbitra za hitne slučajeve tada ima oblik naloga i mora biti izdana najkasnije do 15 dana od dana kada je spis proslijeđen arbitru za hitne slučajeve.[7] Redoslijed, međutim, nije arbitražna odluka, što može izazvati probleme u fazi provedbe u nekim jurisdikcijama.[8]

Konačno, podnositelj zahtjeva mora podnijeti zahtjev za arbitražu u roku 10 dana od dana kada je Tajništvo primilo zahtjev za hitne mjere. Inače, predsjednik mora prekinuti hitni arbitražni postupak osim ako arbitar za hitne slučajeve ne utvrdi da je potrebno dulje vremensko razdoblje.[9]

Što se tiče materijalnopravnih zahtjeva, pored hitnosti, prema literaturi i arbitražnoj praksi, iste zahtjeve kao iz članka 28 Pravila ICC-a dopuštajući sudu, jednom konstituiran, naručiti bilo koji “privremene ili konzervatorske mjere koje smatra prikladnima”Primijeniti.[10] To su obično sljedeći, koji su, ipak, nekumulativni:[11]

  • vjerojatnost uspjeha na temelju zasluga;
  • rizik od nepopravljive štete;
  • opasnost od pogoršanja spora;
  • nepostojanje prejudiciranja predmeta o meritumu;
  • test proporcionalnosti/ravnoteže dionica udjela.

Razlika između članaka 28 i 29 pravila MKS-a, stoga, živi u "poseban stupanj hitnosti” razlikujući samo privremenu pomoć od hitne pomoći.[12]

Poseban stupanj hitnosti

Test za hitne mjere je da li “hitne privremene ili konzervatorske mjere [...] ne može čekati konstituiranje arbitražnog suda”, kako je predviđeno člankom 29 pravila MKS-a.[13] Visoki prag i neposredna hitnost potrebni su pri ocjeni hitnosti prema članku 29(1) pravila MKS-a.[14]

Ovaj ključni zahtjev za hitne arbitražne postupke potvrđen je Izvješćem Komisije ICC-a za arbitražu i Radne skupine ADR-a za hitne arbitražne postupke (ICC Task Force), koji je pregledao 80 prijave za hitne mjere između 2012 i 2018 i smatrao da "priroda privremene mjere je takva da je hitna mjera opravdana samo u iznimnim slučajevima.”[15]

Stoga, samo u iznimnim okolnostima, gdje se traži uistinu hitno olakšanje, hoće li stranka imati pravo na olakšicu predviđenu u hitnom arbitražnom postupku. Zapravo, autor primjećuje da „[ja]ako bi arbitar za hitne slučajeve trebao odobriti olakšicu bez obzira na to mogu li tražene mjere čekati formiranje suda, hitni arbitar bi uzurpirao ulogu arbitražnog suda.”[16] Pravilo, stoga, ostaje da privremenu mjeru nalaže sam sud prema članku 28(1) Pravila ICC-a nakon što se konstituira. Različito značenje hitnosti u hitnim arbitražnim postupcima iu zahtjevima za privremene mjere pred arbitražnim sudovima je, prema tome, „definicijska značajka hitne arbitraže”.[17]

U praksi, međutim, the "posebna hitnost”[18] zahtjev se pokazao teškim za primjenu, a sudovi će hitnosti najčešće pristupiti uz druge standarde, kao što je nepopravljiva šteta koju će podnositelj zahtjeva vjerojatno pretrpjeti u nedostatku pomoći.

Vjerojatnost uspjeha na temelju zasluga

Osim pokazivanja hitnosti, podnositelj zahtjeva za hitnu arbitražu trebao bi uvjeriti arbitra za hitne slučajeve da ima a prima facie predmet o meritumu.[19] Ovo je dobro poznati kriterij za privremene mjere pred arbitražnim sudovima. Zahtijeva od strane koja je podnijela zahtjev da dokaže da ima sporan slučaj ili “razumna vjerojatnost prevladavanja merituma”.[20] Na taj način, arbitar za hitne slučajeve razmotrit će zahtjeve i obrane stranaka i sukladno tome odlučiti hoće li odobriti traženu olakšicu.[21] Inače, ako arbitražni sud u konačnici odbaci zahtjeve podnositelja zahtjeva, bilo bi kontraproduktivno da je hitna pomoć uopće odobrena.[22]

U 80 zahtjeve za hitnu pomoć pregledala Radna skupina ICC-a, barem 31 razmotrio vjerojatnost uspjeha na temelju merituma.[23] Nakon hitnosti, čini se da je to najčešće primjenjivani kriterij u ICC-ovoj praksi hitne arbitraže, zajedno s rizikom od nepopravljive štete.[24]

Rizik od nepopravljive štete

Rizik od neposredne ili nepopravljive štete u velikoj je mjeri uvjet za privremenu ili konzervatorsku pomoć i, stoga, također i za hitnu pomoć.[25] Ova vrsta štete obično se definira kao ona koja se ne može nadoknaditi odštetom.[26] To se sastoji od procjene bi li naknada štete bila neadekvatan pravni lijek jer se šteta koja bi pretrpjela u nedostatku pomoći ne bi mogla biti popravljena dodjelom naknade štete, čak i kad bi naknada bila dostupna.[27]

Neke arbitražne odluke, međutim, smatrali da "standard nije toliko visok da zahtijeva štetu koja se ne može nadoknaditi novcem, ali nego da će šteta značajno promijeniti status quo i povećati štetu”.[28] slično, „rizik ozbiljne ili značajne štete može biti dovoljan, ovisno o okolnostima” za svaki slučaj.[29] Rizik od štete trebao bi, stoga, barem biti ozbiljan i neminovan, „prevrćući ravnotežu u korist strane koja je zatražila.”[30]

Opet, stoga, ne postoji konsenzus između ovih različitih pristupa, koji ostaju uglavnom vezani uz činjenice. U svakom događaju, u 80 slučajeva koje je analizirala ICC Task Force, polovica njih smatrala je standardom nepopravljive štete.[31]

Rizik od pogoršanja spora

Rizik od pogoršanja spora odnosi se na to bi li odobrenje ili odbijanje tražene olakšice pogoršalo spor i ima za cilj zaštititi stranke od daljnje štete.[32]

U jednom slučaju ICC-a, ovaj kriterij je primijenjen sam i, usprkos nepostojanju rizika od nepopravljive štete, arbitar za hitne slučajeve odobrio je traženu olakšicu.[33] U većini slučajeva, međutim, primjenjuje se zajedno s drugim standardima.[34]

Nepostojanje prejudiciranja predmeta o meritumu

Članci 29(3) i 29(4) Pravila ICC-a priznaje da je arbitražni sud krajnje tijelo za donošenje odluka i da nalog hitnog arbitra neće obvezivati ​​arbitražni sud.[35]

Tako, iako arbitar za hitne slučajeve mora meritorno procijeniti izglede za uspjeh tužbenog zahtjeva, ne smije"prekoračiti ulogu arbitražnog suda u ocjeni merituma”.[36]

U jednom od slučajeva koje je pregledala ICC Task Force, arbitar za hitne slučajeve smatrao je da "[ja]t nije funkcija arbitra za hitne slučajeve [...] odlučiti o meritumu pojedinačnih slučajeva stranaka, pogotovo tamo gdje su takvi slučajevi, nužno, materijalno nedovršena i uključiti se u komplicirana i potencijalno teška pravna pitanja.”[37]

U drugom slučaju koji je pregledala radna skupina ICC-a, arbitar za hitne slučajeve odbio je zahtjev za hitnu mjeru zbog opasnosti od prejudiciranja merituma slučaja jer su neka pokrenuta pitanja ovisila o "dublju raspravu”, što je bilo neprikladno za hitan arbitražni postupak.[38]

Test proporcionalnosti ili ravnoteže dionica

Prilikom ocjene zahtjeva za hitne mjere, arbitar za hitne slučajeve također može provesti proporcionalnost ili “stanje dionica"Test.[39]

Ovo zahtijeva da arbitar za hitne slučajeve odvagne potencijalnu štetu koju bi podnositelj zahtjeva i tuženik mogli pretrpjeti ako se traženi pravni lijek odobri ili odbije, tj, the "šteta koja bi se izbjegla nametanjem olakšice protiv potencijalne štete koju bi tuženik mogao pretrpjeti kao posljedicu tog nametanja.”[40]

Kako primjećuje komentator, prilikom provođenja ovog testa uravnoteženja, hitni arbitri bi trebali, između ostalog, razmislite prikazuje li se aplikacija kao "oblik zlostavljanja”, kao „privremene mjere mogu se povremeno odvratiti od svojih legitimnih ciljeva kako bi se izvršio pritisak na suprotnu stranu u pokušaju izvlačenja neopravdanih ustupaka”.[41] Arbitar za hitne slučajeve trebao bi, stoga, razmislite o pravoj svrsi iza traženih mjera.[42]

Konačno, arbitri za hitne slučajeve također mogu procijeniti financijske pozicije stranaka kako bi donijeli komercijalno razumnu odluku.[43]

Zaključak

Hitna arbitraža ICC-a izuzetan je alat koji stoji na raspolaganju strankama; to je, međutim, arbitri rijetko odobravaju. Zahtjev hitnosti, središnje mjesto u zahtjevu za hitnu pomoć, je okarakteriziran kao jedan od “najteži standard[a] upoznati”.[44] Većina zahtjeva za hitne mjere odbija se na toj osnovi.

  • Aleksandra Koliakou, William Kirtley, Aceris Law LLC

[1] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 3, za. 2.

[2] 2021 ICC pravila (ICC pravila), Članak 29(6).

[3] ICC pravila, Članak 29(1).

[4] J. Pržiti, S. Greenberg, F. mace, Tajništvo je Vodič za arbitražu MKS-a (2012), str. 294, za. 3-1051; ICC pravila, Članci 16 i 28(1).

[5] Dodatak V Pravilima ICC-a (Pravila za hitne slučajeve), Članak 1(5).

[6] Pravila za hitne slučajeve, Članak 2(1).

[7] ICC pravila, Članak 29(2) i pravila za hitne slučajeve, Članak 6(1) i (4).

[8] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 31, najbolji. 192-194.

[9] Pravila za hitne slučajeve, Članak 1(6).

[10] T. Webster, M. Bühler, Priručnik o ICC arbitraži: Komentar i materijali (5th izd., 2021), za. 29-19; Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 6, za. 33; ICC pravila, C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 230, za. 7.27; Članak 28(1).

[11] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 230, za. 7.28.

[12] T. Webster, M. Bühler, Priručnik o ICC arbitraži: Komentar i materijali (5th izd., 2021), za. 29-70.

[13] ICC pravila, Članak 29(1).

[14] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 24, za. 148.

[15] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 4, za. 8.

[16] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 233, za. 7.39.

[17] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 233, za. 7.40.

[18] T. Webster, M. Bühler, Priručnik o ICC arbitraži: Komentar i materijali (5th izd., 2021), za. 29-19.

[19] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 152.

[20] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 152.

[21] G. Rođen, Međunarodna trgovačka arbitraža, (3Rd izd., 2021), str. 23.

[22] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 249, za. 7.99.

[23] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 153.

[24] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 152.

[25] T. Webster, M. Bühler, Priručnik o ICC arbitraži: Komentar i materijali (5th izd., 2021), za. 29-19; Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 151; C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 244, za. 7.81.

[26] T. Webster, M. Bühler, Priručnik o ICC arbitraži: Komentar i materijali (5th izd, 2021), za. 28.27 (d); C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 244, za. 7.82.

[27] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 244, za. 7.83.

[28] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, fusnota 108.

[29] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, fusnota 108.

[30] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, za. 158.

[31] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, za. 158.

[32] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, za. 160.

[33] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, za. 161.

[34] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 26, za. 161.

[35] ICC pravila, Članci 29(3) i 29(4); J. Pržiti, S. Greenberg, F. mace, Tajništvo je Vodič za arbitražu MKS-a (2012), str. 305, za. 3-1088.

[36] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 27, za. 163.

[37] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 27, za. 165.

[38] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 154.

[39] T. Webster, M. Bühler, Priručnik o ICC arbitraži: Komentar i materijali (5th izd., 2021), za. 29-19; Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 25, za. 151.

[40] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 257, za. 7.128 i str. 258, za. 7.131.

[41] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 260, za. 7.138.

[42] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 260, za. 7.138.

[43] Komisija za arbitražu i ADR, Postupci hitnog arbitra (travanj 2019), ICC biblioteka za rješavanje sporova, str. 27, za. 166.

[44] C. Sim, Hitna arbitraža (2021), str. 233, za. 7.41.

Pila pod: ICC Arbitraža

Pretražite informacije o arbitraži

Arbitraže koje uključuju međunarodne organizacije

Prije početka arbitraže: Šest kritičnih pitanja koja treba postaviti

Kako započeti ICDR arbitražu: Od podnošenja zahtjeva do imenovanja Tribunala

Iza zavjese: Korak po korak vodič za arbitražu ICC-a

Međukulturalne razlike i utjecaj na arbitražni postupak

Kad arbitri koriste AI: Lapaglia v. Ventil i granice presude

Arbitraža u Bosni i Hercegovini

Važnost odabira pravog arbitra

Arbitraža sporazuma o kupnji dionica prema engleskom zakonu

Koji su nadoknadivi troškovi u ICC arbitraži?

Arbitraža na Karibima

Engleski zakon o arbitraži 2025: Ključne reforme

Prevedi


Preporučene veze

  • Međunarodni centar za rješavanje sporova (ICDR)
  • Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID)
  • Međunarodna gospodarska komora (ICC)
  • Londonski sud za međunarodnu arbitražu (LCIA)
  • Arbitražni institut VKS (SCC)
  • Singapurski međunarodni arbitražni centar (SIAC)
  • Komisija Ujedinjenih naroda za pravo međunarodne trgovine (UNCITRAL)
  • Bečki međunarodni arbitražni centar (VIŠE)

O nama

Informacije o međunarodnoj arbitraži na ovoj web stranici sponzorira međunarodno arbitražno odvjetničko društvo Aceris Law LLC.

© 2012-2025 · ON