ICSID pravila arbitraže (Trenutno od lipnja 2014)

Propisi o arbitraži ICSID koriste se za rješavanje arbitraža država investitora pod pokroviteljstvom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova. (“ICSID”), što je arbitražni ogranak Svjetske banke.

ICSID Arbitražna pravila zadnji su put ažurirana u 2006, nakon javne kritike arbitraže između država investitora i njezinog negativnog utjecaja na javne interese. Trenutačna verzija ICSID arbitražnih pravila može se naći niže na engleskom, Francuski i španjolski. Nakon što je optužen da je “Tajni trgovački sudovi” u publikacijama poput New York Timesa, koje su navodno pogodovale bogatim korporacijama nad osiromašenim zemljama u razvoju, ICSID pravila arbitraže izmijenjena su na 10 travanj 2006 kako bi se pozabavio sve većim brojem kritičara arbitraže između država i investitora.

Slaže li se ili se ne slaže sa time da je arbitraža ICSID-a pozitivan razvoj, kako bi se pozabavio javnom kritikom ICSID je implementirao izmjene ICSID Arbitražnih pravila koje omogućuju (1) nestranačke stranke da interveniraju u arbitražnom postupku ICSID-a i da prisustvuju raspravama, (2) javno objavljivanje arbitražnih presuda ICSID-a, (3) pravila za jačanje neovisnosti međunarodnih arbitara i ograničenja naknada koje ICSID arbitri mogu naplaćivati, kao i (4) ubrzani postupak kojim se od početka odbacuju neutemeljeni zahtjevi i osigurava mogućnost privremene odštete.

ICSID KONVENCIJA, PROPISI I PRAVILA

Sadržaj

Uvod

Konvencija o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država

Izvješće izvršnih direktora Međunarodne banke za obnovu i razvoj o Konvenciji o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država

Administrativni i financijski propisi

Poslovnik o postupku mirenja i arbitražnog postupka (Pravila ustanove)

Poslovnik o postupku mirenja (Pravila mirenja)

Poslovnik o arbitražnom postupku (Pravila arbitraže)

Uvod

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID ili Centar) utvrđena je Konvencijom o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država (ICSID konvencija ili Konvencija). Konvenciju su formulirali izvršni direktori Međunarodne banke za obnovu i razvoj (Svjetska banka). U ožujku 18, 1965, izvršni direktori su podnijeli Konvenciju, uz prateće Izvješće, vladama državama Svjetske banke na razmatranje Konvencije s ciljem njenog potpisivanja i ratifikacije. Konvencija je stupila na snagu listopada 14, 1966, kad ga je ratificirao 20 zemlje. Već u travnju 10, 2006, 143 države su ratificirale Konvenciju i postale države ugovornice. U skladu s odredbama Konvencije, ICSID pruža olakšice za mirenje i arbitražu investicijskih sporova između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica. Odredbe ICSID Konvencije dopunjuju se Pravilnicima i Pravilima koja je usvojilo Upravno vijeće Centra na temelju članka 6(1)(a)-(c) Konvencije (propisi i pravila ICSID-a). Propisi i pravila ICSID-a sadrže administrativne i financijske propise; Poslovnik o postupku mirenja i arbitražnog postupka (Pravila ustanove); Poslovnik o postupku mirenja (Pravila mirenja); i Pravilnik o postupku arbitražnog postupka (Pravila arbitraže). Posljednje izmjene ICSID Pravilnika i pravila koje je usvojilo Upravno vijeće Centra stupile su na snagu u travnju 10, 2006. U ovoj brošuri su tiskane ICSID Konvencija, Izvještaj izvršnih direktora Svjetske banke o Konvenciji, i ICSID propisi i pravila sa izmjenama i dopunama od travnja 10, 2006.

KONVENCIJA O RJEŠAVANJU INVESTICIONIH SPOROVA IZMEĐU DRŽAVA I DRŽAVA DRUGIH DRŽAVA

uvod

Države ugovornice

S obzirom na potrebu međunarodne suradnje za ekonomski razvoj, i ulogu privatnih međunarodnih ulaganja u njima;

Imajući u vidu mogućnost da se povremeno mogu pojaviti sporovi u vezi s takvim ulaganjem između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica;

Uviđajući da bi takvi sporovi obično bili podložni nacionalnim pravnim postupcima, međunarodne metode nagodbe mogu biti prikladne u određenim slučajevima;

Pridajući poseban značaj dostupnosti objekata za međunarodno mirenje ili arbitražu na koje države ugovornice i državljani drugih država ugovornica mogu podnijeti takve sporove, ako to žele;

Želeći uspostaviti takve objekte pod pokroviteljstvom Međunarodne banke za obnovu i razvoj;

Priznavanje da obostrani pristanak stranaka za podnošenje takvih sporova mirenju ili arbitraži putem takvih sredstava predstavlja obvezujući sporazum koji posebno zahtijeva da se dužna pažnja razmotri bilo kojoj preporuci izmiritelja., i da se poštuje svaka arbitražna odluka; i

Izjavu da nijedna država ugovornica neće činjenicom same ratifikacije, Prihvaćanje ili odobrenje ove Konvencije i bez njenog pristanka smatra se da ima bilo kakvu obvezu podnošenja bilo kakvog određenog spora mirenju ili arbitraži.,

Složili su se kako slijedi:

Poglavlje I. Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova

Odjeljak 1 Osnivanje i organizacija

Članak 1

1. Ovime je osnovan Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (u daljnjem tekstu Centar).
2. Svrha Centra je osigurati olakšice za mirenje i arbitražu investicijskih sporova između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica u skladu s odredbama ove Konvencije..

Članak 2

Sjedište Centra sjedište je u sjedištu Međunarodne banke za obnovu i razvoj (u daljnjem tekstu Banka). Sjedište se može premjestiti na drugo mjesto odlukom Upravnog vijeća usvojenom dvotrećinskom većinom članova.

Članak 3

Centar ima Upravno vijeće i Tajništvo, a održava Vijeće mirenja i Arbitražno vijeće.

Odjeljak 2 Upravno vijeće

Članak 4

1. Upravno vijeće sastoji se od po jednog predstavnika svake države ugovornice. Zamjenik može nastupiti kao zastupnik u slučaju odsutnosti glavnog ravnatelja sa sastanka ili nemogućnosti djelovanja.
2. U nedostatku suprotnog naziva, svaki guverner i zamjenski guverner Banke koju imenuje država ugovornica po službenoj dužnosti će biti njegov predstavnik i njegov zamjenik.

Članak 5

Predsjednik Banke po službenoj dužnosti predsjeda upravnim vijećem (u daljnjem tekstu nazvan predsjedavajući) ali neće imati glasa. Za vrijeme njegove odsutnosti ili nemogućnosti djelovanja i za vrijeme bilo kojeg slobodnog mjesta na mjestu predsjednika Banke, osoba koja za sada obavlja dužnost predsjednika, predsjedava upravnim vijećem.

Članak 6

1. Ne dovodeći u pitanje ovlasti i funkcije koje su joj dodijeljene drugim odredbama ove Konvencije, Upravno vijeće će:
   • donosi administrativne i financijske propise Centra;
   • usvoji poslovnik o pokretanju postupka mirenja i arbitražnog postupka;
   • usvoji pravila postupka mirenja i arbitražnog postupka (u daljnjem tekstu: Pravila mirenja i Arbitražna pravila);
   • odobrava aranžmane s Bankom za korištenje bankovnih administrativnih sadržaja i usluga;
   • utvrđuje uvjete za obavljanje dužnosti generalnog tajnika i bilo kojeg zamjenika glavnog tajnika;
   • usvaja godišnji proračun prihoda i rashoda Centra;
   • odobrava godišnje izvješće o radu Centra. Odluke navedene u podstavcima (a), (b), (c) i (f)gore, donosi se dvotrećinskom većinom članova Upravnog vijeća.
2. Upravno vijeće može imenovati ona povjerenstva koja smatra potrebnim.
3. Upravno vijeće također obavlja takve druge ovlasti i obavlja druge funkcije koje će utvrditi potrebne za provedbu odredaba ove Konvencije..

Članak 7

1. Upravno vijeće održava godišnje sastanke i sve druge sastanke koje Vijeće odredi, ili saziva predsjednik, ili saziva generalni tajnik na zahtjev najmanje pet članova Vijeća.
2. Svaki član Upravnog vijeća ima jedan glas i, osim ako je ovdje drugačije navedeno, o svim pitanjima pred Vijećem odlučuje se većinom glasova.
3. Kvorum za bilo koji sastanak Upravnog vijeća ima većinu njegovih članova.
4. Upravno vijeće može osnovati, većinom od dvije trećine svojih članova, postupak u kojem predsjedavajući može tražiti glasovanje Vijeća bez sazivanja sjednice Vijeća. Glasanje se smatra valjanim samo ako je većina članova Vijeća dala svoj glas u roku utvrđenom navedenim postupkom.

Članak 8

Članovi Upravnog vijeća i predsjedavajući obavljaju bez naknade Centru.

Odjeljak 3 Tajništvo

Članak 9

Tajništvo se sastoji od glavnog tajnika, jedan ili više zamjenika generalnog tajnika i osoblje.

Članak 10

1. Generalnog tajnika i bilo kojeg zamjenika glavnog tajnika bira Upravno vijeće dvotrećinskom većinom članova nakon imenovanja predsjedatelja na mandat od najviše šest godina i podobni su za ponovni izbor. Nakon savjetovanja s članovima Administrativnog vijeća, predsjedatelj će predložiti jednog ili više kandidata za svaki takav ured.
2. Ureda glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika nespojiva je s obavljanjem bilo koje političke funkcije. Ni glavni tajnik niti bilo koji zamjenik glavnog tajnika ne mogu se zaposliti niti se bilo koji drugi posao osim uz odobrenje Upravnog vijeća.
3. Tijekom odsutnosti ili nesposobnosti generalnog tajnika da djeluje, i za vrijeme bilo kojeg slobodnog mjesta glavnog tajnika, zamjenik glavnog tajnika djeluje kao glavni tajnik. Ako ima više od jednog zamjenika glavnog tajnika, Upravno vijeće unaprijed određuje redoslijed po kojem će djelovati kao Glavni tajnik.

Članak 11

Glavni tajnik je zakonski zastupnik i glavni službenik Centra i odgovoran je za njegovu upravu, uključujući imenovanje osoblja, u skladu s odredbama ove Konvencije i pravilima koje je usvojio Administrator

Vijeće. On obavlja funkciju registrara i ovlašten je ovjeriti arbitražne presude donesene u skladu s ovom Konvencijom, i ovjeriti njihove kopije.

Odjeljak 4 Ploče

Članak 12

Vijeće mirenja i vijeće arbitara sastoje se od kvalificiranih osoba, označeni kao što je dolje navedeno, koji su voljni služiti na njemu.

Članak 13

1. Svaka država ugovornica može imenovati za svako vijeće četiri osobe koje mogu, ali ne moraju biti njeni državljani.
2. Predsjedavajući može odrediti deset osoba za svako vijeće. Osobe tako imenovane za vijeće moraju imati svako državljanstvo.

Članak 14

1. Osobe imenovane za službu u vijećima bit će osobe visokog moralnog karaktera i priznate stručnosti u područjima prava, trgovina, industrija ili financije, na koje se može osloniti da će izvršiti neovisnu prosudbu. Nadležnost u području prava od osobite je važnosti u slučaju osoba koje su predmet arbitražnog vijeća.
2. Predsjedavajući, u određivanju osoba za služenje u vijećima, osim toga, dužno je voditi računa o važnosti osiguranja zastupljenosti glavnih svjetskih pravnih sustava i glavnih oblika ekonomske aktivnosti.

Članak 15

1. Članovi panela služe za obnovljiva razdoblja od šest godina.
2. U slučaju smrti ili ostavke člana vijeća, tijelo koje je odredilo člana ima pravo odrediti drugu osobu koja će služiti do kraja mandata tog člana.
3. Članovi panela nastavljaju s dužnošću dok ne budu imenovani njihovi nasljednici.

Članak 16

1. Osoba može služiti na oba panela.
2. Ako je neko imenovan za službu u istom vijeću više država ugovornica, ili od jedne ili više država ugovornica i predsjedatelja, smatrat će se da ga je odredio organ koji ga je prvi odredio ili, ako je jedan takav autoritet država čiji je državljanin, od strane te države.
3. O svim se imenovanjima priopćuje generalni tajnik, a stupaju na snagu danom primitka obavijesti.

Odjeljak 5 Financiranje Centra

Članak 17

Ako se izdaci Centra ne mogu podmiriti iz naknade za korištenje njegovih objekata, ili iz drugih primitaka, višak snose države ugovornice koje su članice Banke srazmjerno njihovim upisima u temeljni kapital Banke., i države ugovornice koje nisu članice Banke u skladu s pravilima usvojenim od strane Upravnog vijeća.

Odjeljak 6 Status, Imunitete i privilegije

Članak 18

Centar ima punu međunarodnu pravnu osobnost. Pravna sposobnost Centra uključuje kapacitet:

1. ugovoriti;
2. za sticanje i raspolaganje pokretnom i nepokretnom imovinom;
3. pokrenuti pravni postupak.

Članak 19

Kako bi Centar mogao ispuniti svoje funkcije, uživat će na teritorijima svake države ugovornice imunitete i privilegije utvrđene u ovom Odjeljku.

Članak 20

Centar, njegova imovina i imovina uživaju imunitet u svim pravnim postupcima, osim kada se Centar odriče ovog imuniteta.

Članak 21

Predsjedavajući, članovi Upravnog vijeća, osobe koje djeluju kao miritelji ili arbitri ili članovi odbora imenovanog u skladu sa stavkom 1 (3) članka 52, te časnici i zaposlenici Tajništva

1. uživa imunitet od zakonskog postupka u odnosu na djela koja su izvršili u vršenju svojih funkcija, osim kada se Centar odriče ovog imuniteta;
2. a da nisu lokalni državljani, uživat će isti imunitet od imigracijskih ograničenja, zahtjevi za registraciju stranaca i obveze nacionalne službe, iste olakšice što se tiče ograničenja razmjene i isti tretman u odnosu na putnička sredstva koja države ugovornice daju predstavnicima, dužnosnici i zaposlenici usporedivog ranga drugih država ugovornica.

Članak 22

Odredbe čl 21 primjenjuju se na osobe koje su u postupku na temelju ove Konvencije stranke, agenti, savjet, zagovara, svjedoci ili vještaci; ako, međutim, taj podstav

1. isti se primjenjuju samo u vezi s njihovim putovanjima u i od, i njihov boravak u, mjesto održavanja postupka.

Članak 23

1. Arhivi Centra nepovredivi su, ma gdje bili.
2. S obzirom na njegove službene komunikacije, svakoj državi ugovornici dodijelit će se centri koji nisu manje povoljni od tretmana koji imaju druge međunarodne organizacije.

Članak 24

1. Centar, njegova imovina, vlasništvo i prihod, i njegovo poslovanje i transakcije odobrene ovom Konvencijom oslobođeni su svih poreza i carina. Centar je također oslobođen odgovornosti za naplatu ili plaćanje poreza ili carina.
2. Osim u slučaju lokalnih državljana, Porez se ne naplaćuje ili za naknadu troškova koje Centar isplaćuje predsjedniku ili članovima Administrativnog vijeća, ili na plaću ili na, novčane naknade ili druge naknade koje Centar isplaćuje službenicima ili zaposlenicima Tajništva.
3. Porez se ne naplaćuje na ili u odnosu na naknade ili naknade za primanje osoba koje djeluju kao mirenjaci, ili arbitri, ili članovi odbora imenovanog u skladu sa stavkom (3) članka 52, u postupcima prema ovoj Konvenciji, ako je jedini pravni osnov za takav porez lokacija Centra ili mjesto na kojem se vode takvi postupci ili mjesto na kojem se plaćaju takve takse ili naknade.

II. Poglavlje Nadležnost Centra

Članak 25

1. Nadležnost Centra proširit će se na svaki pravni spor koji proizlazi izravno iz ulaganja, između države ugovornice (ili bilo koji sastavni pododjel ili agencija države ugovornice koju je Država odredila Centru) i državljanin druge države ugovornice, koje stranke u sporu pismeno pristaju dostaviti Centru. Kad su stranke dale svoj pristanak, nijedna strana ne može jednostrano povući svoj pristanak.
2. "Državljanin druge države ugovornice" znači:
   • a. bilo koja fizička osoba koja je imala državljanstvo države ugovornice koja nije država stranka u sporu na dan kad su stranke pristale podnijeti takav spor na mirenje ili arbitražu, kao i na dan kada je zahtjev registriran u skladu sa stavkom (3) članka 28 ili stavak (3) članka 36, ali ne uključuje nijednu osobu koja je u bilo koji datum imala i državljanstvo države ugovornice u sporu; i
   • b. svaka pravna osoba koja je imala državljanstvo države ugovornice koja nije država stranka u sporu na dan kad su stranke pristale na podnošenje takvog spora na mirenje ili arbitražu i svaka pravna osoba koja je imala državljanstvo države ugovornice spor na taj datum i koji, zbog strane kontrole, Strane koje su se složile treba se tretirati kao državljani druge države ugovornice za potrebe ove Konvencije.
3. Pristanak sastavnog odjeljenja ili agencije države ugovornice zahtijeva odobrenje te države, osim ako ta država nije obavijestila Centar da takvo odobrenje nije potrebno.
4. Svaka država ugovornica može, u vrijeme ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje ove Konvencije ili u bilo kojem trenutku nakon toga, obavijestiti Centar o razredima ili razredima sporova koje bi ili ne bi razmatrao podvrgavanjem nadležnosti Centra. Generalni sekretar će odmah poslati takvu obavijest svim državama ugovornicama. Takva obavijest ne predstavlja pristanak iz stava (1).

Članak 26

Suglasnost stranaka za arbitražu na temelju ove Konvencije daje, osim ako nije drukčije navedeno, smatra se pristankom na takvu arbitražu da se isključi bilo koji drugi pravni lijek. Država ugovornica može zahtijevati iscrpljivanje lokalnih upravnih ili sudskih pravnih lijekova kao uvjet da je pristala na arbitražu na temelju ove Konvencije.

Članak 27

1. Nijedna država ugovornica ne pruža diplomatsku zaštitu, ili podnijeti međunarodni zahtjev, u pogledu spora koji je jedan njegov državljanin i druga država ugovornica pristao podnijeti ili arbitraži podnijeti prema ovoj Konvenciji, osim ako takva druga država ugovornica neće poštivati ​​i udovoljiti dodjeli donesenoj u takvom sporu.
2. Diplomatska zaštita, u smislu stavka (1), ne uključuju neformalne diplomatske razmjene s jedinom svrhom olakšavanja rješenja spora.

III. Poglavlje izmirenja

Odjeljak 1 Zahtjev za mirenje

Članak 28

1. Svaka država ugovornica ili bilo koji državljanin države ugovornice koji želi pokrenuti postupak mirenja uputit će zahtjev u tom smislu u pisanom obliku generalnom tajniku koji će kopiju zahtjeva poslati drugoj strani.
2. Zahtjev sadrži informacije o spornim pitanjima, identitet stranaka i njihov pristanak na mirenje u skladu s poslovnikom o pokretanju postupka mirenja i arbitražnog postupka.
3. Glavni tajnik registrirat će zahtjev ako ne pronađe, na temelju podataka sadržanih u zahtjevu, da je spor očito izvan nadležnosti Centra. O tome će odmah obavijestiti stranke o registraciji ili odbijanju registracije.

Odjeljak 2 Ustav Povjerenstva za mirenje

Članak 29

1. Povjerenstvo za mirenje (u daljnjem tekstu Komisija) bit će konstituiran što je prije moguće nakon registracije zahtjeva u skladu s čl 28.
2. (a) Povjerenstvo se sastoji od jedinog pomiritelja ili bilo kojeg nejednakog broja miritelja koji se imenuje kako se stranke dogovore.

(b) Ako se stranke ne dogovore o broju izmiritelja i načinu njihovog imenovanja, Komisija se sastoji od tri pomiritelja, jedan pomiritelj kojeg imenuje svaka stranka i treći, koji će biti predsjednik Komisije, imenuje se sporazumom stranaka.

Članak 30

Ako Komisija ne bude ustrojena unutar 90 dana nakon što je obavijest o registraciji zahtjeva otpremio generalni tajnik u skladu sa stavkom (3) članka 28, ili u nekom drugom razdoblju koje se stranke mogu složiti, predsjedatelj će, na zahtjev bilo koje stranke i nakon savjetovanja obje stranke u najvećoj mogućoj mjeri, imenovati pomiritelja ili pomiritelje koji još nisu imenovani.

Članak 31

1. Mirovnici se mogu imenovati izvan Vijeća mirenja, osim u slučaju imenovanja predsjedatelja na temelju čl 30.
2. Smirivači imenovani izvan vijeća miritelja moraju imati kvalitete navedene u stavku (1) članka 14.

Odjeljak 3 Postupak mirenja

Članak 32

1. Komisija je sudac u svojoj nadležnosti.
2. Svaki prigovor stranke u sporu da taj spor nije u nadležnosti Centra, ili zbog drugih razloga nije u nadležnosti Komisije, razmotrit će Komisija koja utvrđuje hoće li se s njom postupati kao preliminarno pitanje ili će se pridružiti osnovanosti spora.

Članak 33

Svaki postupak mirenja provodi se u skladu s odredbama ovog odjeljka i, osim ako se stranke drugačije dogovore, u skladu s Pravilima o mirenju koji su bili na snazi ​​na dan kada su stranke pristale na mirenje. Ako se postavi bilo kakvo pitanje postupka koje nije obuhvaćeno ovim odjeljkom ili Pravilnikom o mirenju ili bilo kojim drugim pravilima o kojima su se stranke složile, Komisija odlučuje o pitanju.

Članak 34

1. Dužnost je Komisije da razjasni pitanja u sporu između stranaka i nastoji postići sporazum između njih pod obostrano prihvatljivim uvjetima. Do tog kraja, Komisija može u bilo kojoj fazi postupka i povremeno preporučiti strankama uvjete nagodbe. Stranke surađuju u dobroj vjeri s Komisijom, kako bi joj omogućio izvršavanje njezinih funkcija, i najozbiljnije će razmotriti njegove preporuke.
2. Ako se stranke dogovore, Komisija sastavlja izvještaj u kojem se navode sporna pitanja i bilježi da su se stranke postigle sporazumom. Ako, u bilo kojoj fazi postupka, Komisiji se čini da ne postoji vjerojatnost za sporazum između stranaka, zatvorit će postupak i sastaviti izvještaj u kojem će zabilježiti podnošenje spora i zabilježiti neuspjeh strana u postizanju sporazuma. Ako se jedna strana ne pojavi ili sudjeluje u postupku, Komisija će zatvoriti postupak i sastaviti izvještaj u kojem će napomenuti da se stranka nije pojavila ili sudjelovala.

Članak 35

Osim ako se stranke u sporu drugačije dogovore, nijedna strana u postupku mirenja nema pravo ni u jednom drugom postupku, bilo pred arbitrima, bilo pred sudom ili na neki drugi način, pozivati ​​se ili se osloniti na bilo koja izražena stajališta ili izjave ili priznanja ili ponude nagodbe druge stranke u postupku mirenja, ili izvještaj ili preporuke koje je dala Komisija.

Poglavlje IV. Arbitraža

Odjeljak 1 Zahtjev za arbitražom

Članak 36

1. Svaka država ugovornica ili bilo koji državljanin države ugovornice koji želi pokrenuti arbitražni postupak uputit će zahtjev u tom smislu u pisanom obliku generalnom tajniku koji će kopiju zahtjeva poslati drugoj strani.
2. Zahtjev sadrži informacije o spornim pitanjima, identitet stranaka i njihov pristanak na arbitražu u skladu s poslovnikom o postupku mirenja i arbitražnom postupku.
3. Glavni tajnik registrirat će zahtjev ako ne pronađe, na temelju podataka sadržanih u zahtjevu, da je spor očito izvan nadležnosti Centra. O tome će odmah obavijestiti stranke o registraciji ili odbijanju registracije.

Odjeljak 2 Ustav Haškog suda

Članak 37

1. Arbitražni sud (u daljnjem tekstu: Tribunal) bit će konstituiran što je prije moguće nakon registracije zahtjeva u skladu s čl 36.
2. (a) Sud se sastoji od samo jednog arbitra ili nejednakog broja arbitra imenovanih kako se stranke dogovore.

(b) Ako se stranke ne dogovore o broju arbitara i načinu njihovog imenovanja, Sud se sastoji od tri arbitra, jedan arbitar imenuje svaka strana i treći, koji će biti predsjednik Suda, imenuje se sporazumom stranaka.

Članak 38

Ako Tribunal ne bi bio ustrojen unutar 90 dana nakon što je obavijest o registraciji zahtjeva otpremio generalni tajnik u skladu sa stavkom (3) članka 36, ili u nekom drugom razdoblju koje se stranke mogu složiti, predsjedatelj će, na zahtjev bilo koje stranke i nakon savjetovanja obje stranke u najvećoj mogućoj mjeri,

imenovati arbitra ili arbitre koji još nisu imenovani. Arbitri koje imenuje predsjedatelj u skladu s ovim člankom neće biti državljani države ugovornice stranke u sporu ili države ugovornice čiji je državljanin stranka u sporu.

Članak 39

Većina arbitara bit će državljani država osim države ugovornice u sporu i države ugovornice čiji je državljanin stranka u sporu; ako, međutim, da se prethodne odredbe ovog članka ne primjenjuju ako je jedini arbitar ili svaki pojedinačni član Tribunala imenovan sporazumom stranaka.

Članak 40

1. Arbitri se mogu imenovati izvan Vijeća arbitara, osim u slučaju imenovanja predsjedatelja na temelju čl 38.
2. Arbitri koji su imenovani izvan vijeća arbitara posjedovat će kvalitete navedene u stavku (1) članka 14.

Odjeljak 3 Ovlaštenja i funkcije Međunarodnog suda

Članak 41

1. Sud će biti sudac iz vlastite nadležnosti.
2. Svaki prigovor stranke u sporu da taj spor nije u nadležnosti Centra, ili iz drugih razloga nije u nadležnosti Suda, Sud će razmotriti sud koji će odrediti hoće li ga rješavati kao preliminarno pitanje ili će ga pridružiti osnovanosti spora..

Članak 42

1. Međunarodni sud će odlučiti o sporu u skladu s takvim pravilima zakona o kojima se stranke mogu složiti. U nedostatku takvog dogovora, Sud će primijeniti pravo države ugovornice u sporu (uključujući pravila o sukobu zakona) i takva pravila međunarodnog prava koja mogu biti primjenjiva.
2. Međunarodni sud ne može donijeti nalaz bez likvidacije na osnovu šutnje ili nejasnosti zakona.
3. Odredbe stavaka (1) i (2) ne dovodi u pitanje moć Tribunala da odluči u sporu ex aequo et bono ako se stranke složne u tome.

Članak 43

Osim ako se stranke drugačije dogovore, Tribunal može, ako to smatra potrebnim u bilo kojoj fazi postupka,

1. pozovite stranke da predoče dokumente ili druge dokaze, i
2. posjetite scenu povezanu sa sporom, i tamo obavljati takve istrage koje može smatrati prikladnim.

Članak 44

Svaki arbitražni postupak provest će se u skladu s odredbama ovog odjeljka i, osim ako se stranke drugačije dogovore, u skladu s Arbitražnim pravilima koja su bila na snazi ​​na dan kada su stranke pristale na arbitražu. Ako se postavi bilo kakvo pitanje postupka koje nije obuhvaćeno ovim odjeljkom ili Arbitražnim pravilima ili bilo kojim pravilima dogovorenim za stranke, Sud će odlučiti o pitanju.

Članak 45

1. Ako se strana ne pojavi ili predstavi svoj slučaj, ne smatra se priznanjem tvrdnji druge strane..
2. Ako se stranka ne pojavi ili predstavi svoj slučaj u bilo kojoj fazi postupka, druga strana može zahtijevati od Međunarodnog suda da se bavi pitanjima koja mu je dostavljena i da donese presudu. Prije dodjele nagrade, Sud će izvijestiti, i odobriti milostno razdoblje, stranka koja se nije pojavila ili je predstavila svoj slučaj, osim ako se uvjeri da ta stranka to ne namjerava učiniti.

Članak 46

Osim ako se stranke drugačije dogovore, Tribunal će, ako to zatraži stranka, odrediti bilo kakve slučajne ili dodatne potraživanja ili protuzahtjeve koji proizlaze izravno iz predmeta spora pod uvjetom da su u okviru suglasnosti stranaka i ako su na drugi način u nadležnosti Centra.

Članak 47

Osim ako se stranke drugačije dogovore, Tribunal može, ako smatra da okolnosti to zahtijevaju, preporučiti sve privremene mjere koje bi trebalo poduzeti radi očuvanja odnosnih prava bilo koje strane.

Odjeljak 4 Nagrada

Članak 48

1. Sud odlučuje o pitanjima većinom glasova svih svojih članova.
2. Odluka Meñunarodnog suda bit će u pisanom obliku i potpisana od članova Tribunala koji su za to glasali.
3. Odluka se bavi svakim pitanjem dostavljenim Tribunalu, i treba navesti razloge na kojima se temelji.
4. Svaki član Međunarodnog suda može priložiti svoje pojedinačno mišljenje na odluku, da li se ne slaže s većinom ili ne, ili izjavu svog neslaganja.
5. Centar neće objaviti nagradu bez pristanka stranaka.

Članak 49

1. Generalni tajnik će strankama odmah poslati ovjerene primjerke nagrade. Nagrada će se smatrati dodijeljenom na dan otpreme ovjerenih kopija.
2. Sud na zahtjev stranke podnesene u roku 45 dana nakon datuma kada je nagrada dodijeljena, nakon obavijesti druge stranke može odlučiti o bilo kojem pitanju koje je propustilo odlučiti u odluci, te će ispraviti sve pisce, aritmetička ili slična greška u nagrađivanju. Njegova odluka postaje dio nagrade i o njoj se obavještava stranke na isti način kao i o dodjeli. Vremenska razdoblja predviđena u stavu (2) članka 51 i stavak (2) članka 52 teče od dana donošenja odluke.

Odjeljak 5 Tumačenje, Revizija i poništenje nagrade

Članak 50

1. Ako se između strana stvori bilo kakav spor o smislu ili opsegu pravorijeka, svaka stranka može zatražiti tumačenje nagrade putem pismenog zahtjeva upućenog generalnom tajniku.
2. Zahtjev će, ako je moguće, biti dostavljen Međunarodnom sudu koji je donio presudu. Ako to nije moguće, u skladu s Odjeljkom bit će osnovan novi sud 2 ovog poglavlja. Tribunal može, ako smatra da okolnosti to zahtijevaju, zadržati provedbu presude do donošenja svoje odluke.

Članak 51

1. Svaka strana može zahtijevati reviziju nagrade putem pismenog zahtjeva upućenog generalnom tajniku na osnovu otkrića neke činjenice takve prirode koja presudno utječe na nagradu, pod uvjetom da kada je presuda donesena ta činjenica nije bila nepoznata Tribunalu i podnositelju zahtjeva i da nepoznavanje podnositelja zahtjeva o toj činjenici nije zbog nepažnje.
2. Prijava se podnosi u roku 90 dana nakon otkrivanja takve činjenice i u svakom slučaju u roku od tri godine od datuma kada je nagrada dodijeljena.
3. Zahtjev će, ako je moguće, biti dostavljen Međunarodnom sudu koji je donio presudu. Ako to nije moguće, u skladu s Odjeljkom bit će osnovan novi sud 2 ovog poglavlja.
4. Tribunal može, ako smatra da okolnosti to zahtijevaju, zadržati provedbu presude do donošenja svoje odluke. Ako podnositelj zahtjeva zatraži odgodu izvršenja nagrade u svom zahtjevu, izvršenje se privremeno zadržava sve dok Tribunal ne odluči o takvom zahtjevu.

Članak 52

1. Bilo koja strana može zatražiti poništenje nagrade pismenim zahtjevom upućenim generalnom tajniku na jednom ili više sljedećih razloga:
   • a. da Tribunal nije pravilno formiran;
   • b. da je Tribunal očito prekoračio svoje ovlasti;
   • c. da je postojala korupcija od strane člana Tribunala;
   • d. da je došlo do ozbiljnog odstupanja od temeljnog pravila postupka; ili
   • e. da nagrada nije navela razloge na kojima se temelji.
2. Prijava se podnosi u roku 120 dana nakon datuma na koji je presuda dodijeljena, osim kad se traži korupcija zbog korupcije, takva se prijava podnosi u roku 120 dana nakon otkrića korupcije, a u svakom slučaju u roku od tri godine od datuma kada je nagrada dodijeljena.
3. Nakon primitka zahtjeva, predsjedatelj će odmah imenovati od Arbitražnog vijeća ad hoc Odbor od tri osobe. Nitko od članova Odbora ne može biti član Međunarodnog suda koji je donio presudu, imat će isto državljanstvo kao i svaki takav član, bit će državljanin države stranke u sporu ili države čiji je državljanin stranka u sporu, bilo koja od tih država bit će imenovana vijećem arbitra, ili su u istom sporu djelovali kao pomiritelj. Odbor je ovlašten poništiti nagradu ili bilo koji njezin dio iz bilo kojeg razloga utvrđenog u stavku (1).
4. Odredbe članaka 41-45, 48, 49, 53 i 54, i poglavlja VI i VII primjenjuju se na odgovarajući način na postupke pred Odborom.
5. Odbor može, ako smatra da okolnosti to zahtijevaju, zadržati provedbu presude do donošenja svoje odluke. Ako podnositelj zahtjeva zatraži odgodu izvršenja nagrade u svom zahtjevu, izvršenje se privremeno zadržava dok Odbor ne donese odluku o takvom zahtjevu.
6. Ako se presuda poništi, spor će se, na zahtjev bilo koje stranke, biti dostavljen novom Tribunalu osnovanom u skladu s Odjeljkom 2 ovog poglavlja.

Odjeljak 6 Priznanje i provođenje nagrade

Članak 53

1. Odluka je obvezna za stranke i ne smije biti predmet bilo kakve žalbe ili bilo kojeg drugog pravnog sredstva osim onih predviđenih ovom Konvencijom. Svaka će se strana pridržavati i pridržavati se uvjeta presude, osim u mjeri u kojoj je provedba zadržana u skladu s odgovarajućim odredbama ove Konvencije..
2. Za potrebe ovog odjeljka, „Nagrada“ uključuje svaku odluku koja tumači, revidirati ili poništavati takvu nagradu u skladu s člancima 50, 51 ili 52.

Članak 54

1. Svaka država ugovornica priznat će nagradu dodijeljenu u skladu s ovom Konvencijom kao obvezujuću i provesti novčane obveze koje je ta nagrada naložila unutar svojih teritorija kao da je to konačna presuda suda u toj državi.. Država ugovornica sa saveznim ustavom može izvršiti takvu presudu na ili preko svojih saveznih sudova i može predvidjeti da takvi sudovi tretiraju presudu kao da je konačna presuda sudova konstitutivne države.
2. Stranka koja traži priznavanje ili izvršenje na teritorijima države ugovornice dostavit će nadležnom sudu ili drugom tijelu koje je ta država odredila u tu svrhu primjerak nagrade ovjeren od strane glavnog tajnika. Svaka država ugovornica obavijestit će glavnog tajnika o imenovanju nadležnog suda ili drugog tijela u tu svrhu i o svim naknadnim promjenama takvog imenovanja.
3. Izvršenje presude upravljat će zakonima koji se odnose na izvršenje presuda na snazi ​​u državi na čijim se teritorijima traži izvršenje takve presude..

Članak 55

Ništa u članku 54 tumači se kao odstupanje od zakona koji je na snazi ​​u bilo kojoj državi ugovornici koji se odnosi na imunitet te države ili bilo koje strane države od izvršenja.

Poglavlje V. Zamjena i diskvalifikacija miritelja i arbitara

Članak 56

1. Nakon što je ustrojena Komisija ili Tribunal i pokrenut je postupak, njegov sastav ostaje nepromijenjen; ako, međutim, da ako pomiritelj ili arbitar treba umrijeti, postati nesposobni, ili podnijeti ostavku, rezultirajuće slobodno radno mjesto popunjava se u skladu s odredbama Odjeljka 2 2 poglavlja III ili odjeljka 2 poglavlja IV.
2. Član Komisije ili Tribunala i dalje će služiti u tom svojstvu bez obzira na to što je prestao biti član vijeća.
3. Ako je miritelj ili arbitar kojeg je stranka imenovala mora podnijeti ostavku bez pristanka Komisije ili suda čiji je član, predsjedavajući imenuje osobu iz odgovarajućeg vijeća koja će popuniti dobiveno radno mjesto.

Članak 57

Stranka može predložiti Komisiji ili Tribunalu izuzeće bilo kojeg od njezinih članova na temelju bilo koje činjenice koja ukazuje na očigledan nedostatak kvaliteta koje zahtijevaju stavak (1) članka 14. Stranka arbitražnog postupka može, u Dodatku, predlaže izuzeće arbitra na osnovu toga što nije bio podoban za imenovanje u Tribunal na temelju Odjeljka 2 poglavlja IV.

Članak 58

Odluku o bilo kojem prijedlogu za izuzeće pomiritelja ili arbitra donose ostali članovi Komisije ili Tribunala, ovisno o slučaju., pod uvjetom da tamo gdje su ti članovi ravnopravno podijeljeni, ili u slučaju prijedloga za isključenje samoga pomiritelja ili arbitra, ili većina miritelja ili arbitara, predsjedatelj donosi tu odluku. Ako se odluči da je prijedlog dobro utemeljen, miritelj ili arbitar na koji se odluka odnosi zamijenit će se u skladu s odredbama Odjeljka 1. 2 poglavlja III ili odjeljka 2 poglavlja IV.

Poglavlje VI Trošak postupka

Članak 59

Naknade koje stranke trebaju platiti za korištenje objekata Centra određuje glavni tajnik u skladu s propisima koje je usvojilo Upravno vijeće.

Članak 60

1. Svaka komisija i svaki sud utvrdit će naknade i troškove svojih članova u granicama koje povremeno utvrdi Administrativno vijeće i nakon savjetovanja s glavnim tajnikom.
2. Ništa u paragrafu (1) ovog članka onemogućava strankama da se unaprijed dogovore s Komisijom ili Tribunalom o naknadama i troškovima svojih članova.

Članak 61

1. U slučaju postupka mirenja, naknade i troškovi članova Komisije kao i troškovi za korištenje usluga Centra, stranke će snositi jednako. Svaka stranka snosi sve druge troškove koji nastanu u vezi s postupkom.
2. U slučaju arbitražnog postupka Sud će, osim ako se stranke drugačije dogovore, procijeniti troškove koje su stranke nastale u vezi s postupkom, te će odlučiti kako i na koga te troškove, plaćaju se naknade i troškovi članova Tribunala i troškovi korištenja objekata Centra. Takva odluka čini dio nagrade

Poglavlje VII

Članak 62

Postupak mirenja i arbitraže održat će se u sjedištu Centra, osim kako je predviđeno u daljnjem tekstu.

Članak 63

Može se održati postupak mirenja i arbitraže, ako se stranke tako dogovore,

1. u sjedištu Stalnog arbitražnog suda ili bilo koje druge odgovarajuće institucije, bilo da je privatna ili javna, s kojim se Centar može dogovoriti u tu svrhu; ili
2. na bilo kojem drugom mjestu koje odobri Komisija ili Međunarodni sud nakon savjetovanja s Generalnim tajnikom.

Poglavlje VIII

Sporovi između država ugovornica

Članak 64

Svaki spor koji nastane između država ugovornica u vezi s tumačenjem ili primjenom ove Konvencije, a koji nije riješen pregovorima, uputit će se Međunarodnom sudu primjenom bilo koje stranke u tom sporu., osim ako dotične države ne pristanu na drugi način namirenja.

Poglavlje IX Izmjena i dopuna

Članak 65

Svaka država ugovornica može predložiti izmjenu ove Konvencije. Tekst predložene izmjene i dopune dostavit će se Generalnom tajniku najmanje 90 dana prije sastanka Upravnog vijeća na kojem će se takva izmjena razmotriti i odmah će je dostaviti svim članovima Administrativnog vijeća.

Članak 66

1. Ako Upravno vijeće tako odluči dvotrećinskom većinom svojih članova, predloženi amandman proslijedit će na ratifikaciju svim državama ugovornicama, prihvaćanje ili odobrenje. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu 30 dana nakon što je depozitar ove Konvencije poslao obavijest državama ugovornicama da su sve države ugovornice ratificirale, prihvatio ili odobrio amandman.
2. Nijedna izmjena i dopuna ne utječe na prava i obveze ove države ugovornice ili bilo kojeg njezinog sastavnog potpodjela ili agencije, ili bilo kojeg državljanina takve države koji proizlazi iz pristanka na nadležnost Centra dan prije datuma stupanja izmjene na snagu.

Poglavlje X Završne odredbe

Članak 67

Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje u ime država članica Banke. Takođe je otvorena za potpisivanje u ime bilo koje druge države koja je stranka Statuta Međunarodnog suda pravde i koju Upravno vijeće, glasovanjem dvije trećine svojih članova, pozvat će na potpisivanje Konvencije.

Članak 68

1. Ova Konvencija podložna je ratifikaciji, prihvaćanje ili odobrenje od strane država potpisnica u skladu sa svojim ustavnim postupcima.
2. Ova Konvencija stupa na snagu 30 dana nakon datuma polaganja dvadesetog instrumenta ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje. Ona stupa na snagu za svaku državu koja naknadno položi instrument ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje 30 dana nakon datuma takvog pologa.

Članak 69

Svaka će država ugovornica poduzeti zakonodavne ili druge mjere koje su potrebne kako bi odredbe ove Konvencije bile učinkovite na svojim teritorijima.

Članak 70

Ova se Konvencija primjenjuje na sva područja za čije je međunarodne odnose odgovorna država ugovornica, osim onih koje je ta država isključila pismenom obavijesti depozitaru ove Konvencije bilo u vrijeme ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje ili naknadno.

Članak 71

Svaka država ugovornica može otkazati ovu Konvenciju pismenom obavijesti depozitaru ove Konvencije. Otkaz stupa na snagu šest mjeseci nakon primitka takve obavijesti.

Članak 72

Obavijest države ugovornice na temelju članaka 70 ili 71 ne utječe na prava ili obveze po ovoj Konvenciji te države ili bilo kojeg njenog sastavnog pododjela ili agencije ili bilo kojeg državljanina te države koji proizlaze iz pristanka na nadležnost Centra koji je dao jedan od njih prije nego što je takvu obavijest primio depozitar.

Članak 73

Instrumenti ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje ove Konvencije i njezinih izmjena i dopuna deponirat će se kod Banke koja djeluje kao depozitar ove Konvencije. Depozitar će dostaviti ovjerene primjerke ove Konvencije državama članicama Banke i bilo kojoj drugoj državi koja je pozvana na potpisivanje Konvencije.

Članak 74

Depozitar će registrirati ovu Konvenciju kod Sekretarijata Ujedinjenih naroda u skladu s čl 102 Povelje Ujedinjenih naroda i njihovih propisa koji donosi Generalna skupština.

Članak 75

Depozitar će obavijestiti sve države potpisnice o sljedećem:

1. potpisa u skladu s čl 67;
2. depoziti instrumenata ratifikacije, prihvaćanje i odobrenje u skladu s čl 73;
3. datumu kad ova Konvencija stupa na snagu u skladu s čl 68;
4. isključenja iz teritorijalne primjene sukladno čl 70;
5. datumu kada bilo koja izmjena ove Konvencije stupi na snagu u skladu s čl 66; i
6. otkazima u skladu s čl 71.

Sastavljeno u Washingtonu, na Englezima, Francuski i španjolski jezik, sva su tri teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji će ostati pohranjen u arhivu Međunarodne banke za obnovu i razvoj, koji je svojim potpisom ispod svog sporazuma naznačio da ispunjava funkcije za koje je zadužen ovom Konvencijom.

IZVJEŠĆE IZVRŠNIH DIREKTORA O KONVENCIJI O RJEŠAVANJU INVESTICIONIH SPOROVA IZMEĐU DRŽAVA I DRŽAVA DRUGIH DRŽAVA

Ožujka. Međunarodna banka za obnovu i razvoj 18, 1965

IZVJEŠĆE IZVRŠNIH DIREKTORA O KONVENCIJI

Izvješće izvršnih direktora o Konvenciji o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država

Izvještaj izvršnih direktora o konvenciji

1. Rezolucija br. 214, kojeg je u rujnu usvojio Upravni odbor Međunarodne banke za obnovu i razvoj 10, 1964, predviđa kako slijedi:„RIJEŠENI:
   1. Izvješće izvršnih direktora o „Rješavanje investicijskih sporova,”Datirano u kolovozu 6, 1964, ovim odobrenjem.
   2. Od izvršnih direktora se traži da sastave konvenciju kojom se uspostavljaju olakšice i postupci koji bi na dobrovoljnoj osnovi bili dostupni za rješavanje investicijskih sporova između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica putem mirenja i arbitraže.
   3. U formuliranju takve konvencije, Izvršni direktori uzimaju u obzir stavove vlada članica i vode računa o poželjnosti da se dođe do teksta koji bi mogao prihvatiti najveći mogući broj vlada.
   4. Izvršni direktori predaju tekst takve konvencije vladama članicama s onim preporukama koje budu smatrali prikladnim.”
2. Izvršni direktori Banke, postupajući u skladu s prethodnom rezolucijom, formulirali su Konvenciju o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država i, u ožujku 18, 1965, odobrio podnošenje teksta Konvencije, kako je ovdje priloženo, vladinim članicama Banke. Ova akcija izvršnih direktora nema, naravno, podrazumijeva da su vlade koje zastupaju pojedini izvršni direktori opredijeljeni da djeluju na Konvenciji.
3. Akciji izvršnih direktora prethodio je opsežan pripremni rad, njihovi detalji dati su u stavcima 6-8 ispod. Izvršni direktori su uvjereni da Konvencija u priloženom obliku predstavlja široki konsenzus stavova vlada koje prihvaćaju načelo uspostavljanja međuvladinih sporazuma i postupaka za rješavanje investicijskih sporova koje države i strani investitori žele podnijeti mirenje ili arbitraža. Također su uvjereni da Konvencija predstavlja odgovarajući okvir za takve olakšice i postupke. Prema tome, tekst Konvencije dostavlja se vladama članicama na razmatranje radi potpisivanja i ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje.
4. Izvršni direktori upozoravaju na odredbu čl 68(2) na osnovu koje će Konvencija stupiti na snagu između država ugovornica 30 dana nakon uplate u Banku, depozitar Konvencije, dvadesetog instrumenta ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje.
5. Tekst Konvencije na engleskom jeziku, Francuski i španjolski jezik pohranjeni su u arhivu Banke, kao depozitar, i otvoren je za potpis.
6. Pitanje poželjnosti i izvedivosti uspostave institucionalnih olakšica, pod pokroviteljstvom Banke, radi nagodbe mirenjem i arbitražom investicijskih sporova između država i stranih ulagača prvi je put postavljen pred Upravni odbor Banke na njegovu Sedamnaestom godišnjem sastanku, održana u Washingtonu, D.C. u rujnu 1962. Na tom sastanku Odbor guvernera, Rješenjem br. 174, usvojena u rujnu 18, 1962, zatražio je od izvršnih direktora da prouče pitanje.
7. Nakon niza neformalnih rasprava na temelju radnih dokumenata koje su pripremili zaposlenici Banke, Izvršni direktori odlučili su da Banka sazove savjetodavne sastanke pravnih stručnjaka koje su odredile vlade zemalja članica radi detaljnijeg razmatranja ove teme. Konzultativni sastanci održani su na regionalnoj osnovi u Addis Abebi (prosinac 16-20, 1963), Santiago de Chile (veljača 3-7, 1964), Ženeva (veljača 17-21, 1964) i Bangkok (27. travnja-svibnja 1, 1964), uz administrativnu pomoć Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda i Europskog ureda Ujedinjenih naroda, i uzeo je kao osnovu za raspravu Preliminarni nacrt Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, pripremljen od osoblja osoblja Banke u svjetlu rasprava izvršnih direktora i stavova vlada. Sastancima su prisustvovali pravni stručnjaci iz 86 zemlje.
8. U svjetlu pripremnog rada i stavova izraženih na konzultativnim sastancima, Izvršni direktori izvjestili su Upravni odbor na devetnaestom godišnjem sastanku u Tokiju, u rujnu 1964, da bi bilo poželjno uspostaviti predviđene institucionalne olakšice, i to u okviru međuvladinog sporazuma. Upravni odbor usvojio je Rezoluciju iz stava 1 ovog Izvješća, nakon toga su se izvršni direktori obvezali na formulaciju ove Konvencije. S ciljem da se dođe do teksta koji bi mogao prihvatiti najveći mogući broj vlada, Banka je pozvala svoje članove da imenuju predstavnike Pravnog odbora koji će izvršnim direktorima pomoći u njihovom zadatku. Taj se odbor sastao u Washingtonu od studenog 23 kroz prosinac 11, 1964, i izvršni direktori sa zahvalnošću prihvaćaju dragocjene savjete koje su dobili od predstavnika uprave 61 zemlje članice koje su bile u Odboru.
9. Podnoseći priložene Konvencije vladama, Izvršni direktori potaknuti su željom za jačanjem partnerstva između zemalja u svrhu gospodarskog razvoja. Stvaranje institucije koja će olakšati rješavanje sporova između država i stranih ulagača može biti veliki korak ka promicanju atmosfere uzajamnog povjerenja i na taj način potaknuti veći priliv privatnog međunarodnog kapitala u one zemlje koje ga žele privući.
10. Izvršni direktori priznaju da su investicijski sporovi u pravilu riješeni administrativnim, sudski ili arbitražni postupci dostupni prema zakonima zemlje u kojoj se ulaže ulaganja. Međutim, iskustvo pokazuje da mogu nastati sporovi koje stranke žele riješiti drugim metodama; i investicijski sporazumi sklopljeni posljednjih godina pokazuju da i države i investitori često smatraju da je u obostranom interesu pristati pribjeći međunarodnim metodama namire.
11. Ova bi Konvencija ponudila međunarodne metode nagodbe dizajnirane da uzmu u obzir posebne karakteristike predmetnih sporova, kao i stranaka na koje se to odnosi. Omogućila bi mogućnosti za pomirenje i arbitražu posebno kvalificiranih osoba neovisnih prosudbi provedenih prema pravilima koja su unaprijed poznate i prihvaćene od strane zainteresiranih strana. Posebno, osiguralo bi da nakon što vlada ili investitor daju suglasnost na mirenje ili arbitražu pod pokroviteljstvom Centra, takav se pristanak ne može jednostrano povući.
12. Izvršni direktori vjeruju da će privatni kapital i dalje dolaziti u zemlje koje nude povoljnu klimu za atraktivna i zvučna ulaganja, čak i ako takve zemlje nisu postale stranke Konvencije ili, pridružio se, nisu koristili sadržaje Centra. S druge strane, pridržavanje Konvencije od strane države stvorilo bi dodatni poticaj i potaknulo veći protok privatnih međunarodnih ulaganja na svoja područja, što je glavna svrha Konvencije.
13. Iako je široki cilj Konvencije potaknuti veći protok međunarodnih privatnih ulaganja, odredbe Konvencije održavaju pažljivu ravnotežu između interesa investitora i interesa država domaćina. povrh toga, Konvencija dopušta pokretanje postupaka od strane država domaćina, kao i od ulagača, a izvršni direktori su stalno imali na umu da odredbe Konvencije trebaju biti podjednako prilagođene zahtjevima oba slučaja..
14. Odredbe priložene Konvencije uglavnom su samorazjašnjene. Kratki komentar na nekoliko glavnih značajki može biti, međutim, biti korisni vladama članicama pri razmatranju Konvencije.Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporovaOpćenito
15. Konvencijom se uspostavlja Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova kao autonomna međunarodna institucija (Članci 18-24). Svrha Centra je „pružanje olakšica za mirenje i arbitražu investicijskih sporova * * *” (Članak 1(2)). Centar se sam neće baviti mirenjima ili arbitražnim aktivnostima. Ovo će biti zadatak povjerenstava za mirenje i arbitražnih sudova osnovanih u skladu s odredbama Konvencije..
16. Kao pokrovitelj uspostave institucije Banka će pružiti Centru prostor za njegovo sjedište (Članak 2) i, sukladno dogovorima dviju institucija, s ostalim administrativnim objektima i uslugama (Članak 6(d)).
17. S obzirom na financiranje Centra (Članak 17), Izvršni direktori odlučili su da Banka treba biti spremna omogućiti Centru besplatni uredski smještaj sve dok Centar ima svoje sjedište u sjedištu Banke i poduprijeti, u razumnim granicama, osnovni režijski rashodi Centra za razdoblje od godine koje će se utvrditi nakon njegovog osnivanja.
18. Jednostavnost i ekonomičnost u skladu s učinkovitim obavljanjem funkcija Centra karakteriziraju njegovu strukturu. Organi Centra su Upravno vijeće (Članci 4-8) i Tajništvo (Članak 9-11). Upravno vijeće će se sastojati od po jednog predstavnika svake države ugovornice, poslužuju bez naknade Centra. Svaki član Vijeća daje jedan glas i pitanja prije nego što se Vijeće odluči većinom glasova, osim ako Konvencija zahtijeva drugačiju većinu.. Predsjednik Banke služit će po službenoj dužnosti predsjedavajući Vijeća, ali neće imati glasova. Tajništvo će se sastojati od glavnog tajnika, jedan ili više zamjenika generalnog tajnika i osoblje. U interesu fleksibilnosti Konvencija predviđa mogućnost postojanja više zamjenika generalnog tajnika, ali izvršni direktori ne predviđaju potrebu za više od jednog ili dva visoka dužnosnika Centra. Članak 10, što zahtijeva da glavnog tajnika i bilo kojeg zamjenika glavnog tajnika bira Upravno vijeće dvotrećinskom većinom članova, o imenovanju predsjedatelja, ograničava njihov mandat na razdoblje koje ne prelazi šest godina i dopušta njihov ponovni izbor. Izvršni direktori vjeruju da su prvi izbori, koji će se dogoditi ubrzo nakon što Konvencija stupi na snagu, trebao bi biti na kratak rok kako državama koje ratificiraju Konvenciju nakon njezina stupanja na snagu ne oduzima mogućnost sudjelovanja u izboru visokih dužnosnika Centra. Članak 10 također ograničava opseg u kojem se ovi službenici mogu baviti nekim drugim aktivnostima osim službenih funkcija.Funkcije Upravnog vijeća
19. Glavne funkcije Administrativnog vijeća su izbor glavnog tajnika i bilo kojeg zamjenika glavnog tajnika, donošenje proračuna Centra i donošenje administrativnih i financijskih propisa, pravila koja se odnose na pokretanje postupka i pravila postupka za mirenje i arbitražni postupak. Za djelovanje u svim tim pitanjima potrebna je dvotrećinska većina članova Vijeća.Funkcije glavnog tajnika
20. Konvencija zahtijeva od glavnog tajnika da obavlja razne administrativne funkcije kao pravni zastupnik, matičar i glavni službenik Centra (Članci 7(1), 11, 16(3), 25(4), 28, 36, 49(1), 50(1), 51(1), 52(1), 54(2), 59, 60(1), 63(b) i 65). U Dodatku, generalnom tajniku je dana ovlast da odbije registraciju zahtjeva za postupak mirenja ili arbitražnog postupka, i tako spriječiti pokretanje takvog postupka, ako na temelju podataka koje je podnio podnositelj zahtjeva utvrdi da je spor očito izvan nadležnosti Centra (Članak 28(3) i 36(3)). Generalnom tajniku je dana ova ograničena ovlast za "provjeru" zahtjeva za mirenje ili arbitražni postupak radi izbjegavanja sramote na strani (posebno država) što bi moglo proizići iz pokretanja postupka protiv nje u sporu za koji nije pristao da ga podnese Centru, kao i mogućnost da se strojevi Centra pokrenu u slučajevima koji su iz drugih razloga očito bili izvan nadležnosti Centra, npr., jer ni podnositelj zahtjeva ni druga stranka nisu imali pravo biti stranka u postupcima prema Konvenciji.Ploče
21. Članak 3 zahtijeva da Centar održava vijeću mirenja i vijeće arbitara, dok Članci 12-16 dati su način i uvjete imenovanja članova Odbora. Posebno, Članak 14(1) nastoji osigurati da članovi članova komisije posjeduju visok stupanj stručnosti i osposobljenosti za neovisnu prosudbu. U skladu s bitno fleksibilnim karakterom postupka, Konvencija dopušta strankama da imenuju miritelje i arbitre izvan Vijeća, ali to zahtijeva (Članci 31(2) i 40(2)) da takvi imenovani osobe posjeduju kvalitete navedene u članku 3 14(1). Predsjedavajući, kada se poziva na imenovanje pomiritelja ili arbitra na temelju članka 30 ili 38, po svom izboru je ograničen članovima panela.Nadležnost Centra
22. Izraz "nadležnost Centra" koristi se u Konvenciji kao prikladan izraz za označavanje granica unutar kojih će se primjenjivati ​​odredbe Konvencije, a objekti Centra bit će dostupni za mirenje i arbitražni postupak. Nadležnost Centra obrađena je u poglavlju II Konvencije (Članci 25-27).Pristanak
23. Pristanak strana temeljna je nadležnost Centra. Pristanak na nadležnost mora biti u pisanom obliku i nakon što se jednom ne da jednostrano povlačenje (Članak 25(1)).
24. Suglasnost stranaka mora postojati nakon oduzimanja Centra (Članci 28(3) i 36(3)) ali Konvencija drugačije ne određuje vrijeme u kojem treba dati pristanak. Može se dati pristanak, na primjer, u klauzuli uključenoj u ugovor o investiranju, predviđajući podnošenje Centru za buduće sporove koji proizlaze iz tog sporazuma, ili u kompromisu u vezi s sporom koji je već nastao. Konvencija također ne zahtijeva da se pristanak obje strane izrazi u jednom instrumentu. Tako, država domaćin mogla bi svojim zakonodavstvom za poticanje ulaganja ponuditi da sporove koji proizlaze iz pojedinih klasa ulaganja podliježu nadležnosti Centra, a investitor može dati svoj pristanak prihvativši ponudu u pisanom obliku.
25. Iako je pristanak stranaka ključni preduvjet za nadležnost Centra, sam pristanak neće biti dovoljan da spor donese u svoju nadležnost. U skladu s svrhom Konvencije, Nadležnost Centra nadalje je ograničena s obzirom na prirodu spora i stranke u njemu.Priroda spora
26. Članak 25(1) zahtijeva da spor mora biti "pravni spor koji proizlazi izravno iz ulaganja". Izraz "pravni spor" upotrijebljen je za pojašnjavanje da su sukobi prava u nadležnosti Centra, puki sukob interesa nije. Spor se mora odnositi na postojanje ili opseg zakonskog prava ili obveze, ili prirodu ili opseg odštete koju treba izvršiti zbog kršenja zakonske obveze.
27. Nije pokušao definirati pojam »investicija« s obzirom na suštinski zahtjev pristanka stranaka, i mehanizam putem kojeg države ugovornice mogu unaprijed obavijestiti, ako oni to žele, klase sporova koje bi htjeli ili ne bi htjeli podnijeti Centru (Članak 25(4)).Stranke u sporu
28. Da bi spor bio u nadležnosti Centra, jedna od strana mora biti država ugovornica (ili sastavni pododjel ili agencija države ugovornice) a druga strana mora biti "državljanin druge države ugovornice". Potonji izraz kako je definirano u odlomku(2) članka 25 obuhvaća i fizičke i pravne osobe.
29. Treba napomenuti da pod klauzulom (a) članka 25(2) fizička osoba koja je državljanin države stranke u sporu ne bi mogla biti stranka u postupcima pod okriljem Centra, čak i ako je istovremeno imao državljanstvo druge države. Ova neprikladnost je apsolutna i ne može se izliječiti čak i ako je država stranka u sporu dala svoj pristanak.
30. Klauzula (b) članka 25(2), koja se bavi pravnim osobama, fleksibilniji je. Pravna osoba koja je imala državljanstvo države stranke u sporu mogla bi biti strana u postupku pod pokroviteljstvom Centra ukoliko se ta država složila da je tretira kao državljanina druge države ugovornice zbog stranog nadzora.Obavijesti država ugovornica
31. Iako protiv države ugovornice nije moguće pokrenuti postupak mirenja ili arbitraže bez njezinog pristanka i dok nijedna država ugovornica nije obvezna dati svoj pristanak na takav postupak, ipak se smatralo da se pridržavanje Konvencije može tumačiti kao stvaranje očekivanja da će države ugovornice ugodno razmotriti zahtjeve investitora za podnošenje spora Centru. S tim u vezi istaknuto je da mogu postojati klase investicijskih sporova koje bi vlade ocijenile neprikladnim za podnošenje Centru ili koje, prema vlastitom zakonu, nije im bilo dopušteno podnošenje Centru. Kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost od nesporazuma u ovoj ocjeni, Članak 25(4) izričito dopušta državama ugovornicama da se unaprijed jave Centru, ako oni to žele, klase sporova koje bi htjeli ili ne bi htjeli podnijeti Centru. Iz odredbe se jasno vidi da će izjava države ugovornice da će razmotriti podnošenje određenoj klasi spora Centru služiti samo u svrhu informiranja i ne predstavlja pristanak potreban za davanje nadležnosti Centru. Naravno, Izjava koja isključuje određene klase sporova iz razmatranja ne bi predstavljala rezervu na Konvenciju.Arbitraža kao ekskluzivni lijek
32. Može se pretpostaviti da kada se država i investitor slože pribjegavati arbitraži, i ne zadržavaju pravo na pribjegavanje drugim lijekovima ili zahtijevaju prethodno iscrpljivanje drugih lijekova, namjera strana je da se okrenu arbitraži da bi isključila bilo koji drugi pravni lijek. Ovo pravilo tumačenja utjelovljeno je u prvoj rečenici članka 26. Kako bi se razjasnilo da time nije namjera modificirati pravila međunarodnog prava koja se odnose na iscrpljivanje lokalnih pravnih sredstava, druga rečenica izričito priznaje pravo države da zahtijeva prethodno iscrpljivanje lokalnih pravnih sredstava.Potraživanja države investitora
33. Kada država domaćina pristane na podnošenje spora s investitorom Centru, na taj način omogućava investitoru izravan pristup međunarodnoj jurisdikciji, ulagač ne bi trebao biti u mogućnosti tražiti od njegove države da zauzme njegov slučaj, a toj državi ne smije se dopustiti da to učini. Prema tome, Članak 27 izričito zabranjuje državi ugovornici da diplomatsku zaštitu, ili podnošenje međunarodnog zahtjeva, u pogledu spora koji je jedan njegov državljanin i druga država ugovornica pristala podnijeti, ili su poslali, arbitraži prema Konvenciji, osim ako država stranka u sporu ne poštuje nagradu dodijeljenu u tom sporu.Zbornik radova prema KonvencijiPokretanje postupka
34. Postupak se pokreće putem zahtjeva upućenom glavnom tajniku (Članci 28 i 36). Nakon registracije zahtjeva Povjerenstvo za mirenje ili Arbitražni sud, ovisno o slučaju, bit će konstituiran. Poziva se na stavak 20 gore o moći Generalnog sekretara da odbije registraciju.Ustav komisija za mirenje i Arbitražni sudovi
35. Iako Konvencija ostavlja strankama veliku mjeru slobode u pogledu ustrojavanja komisija i sudova, uvjerava da nedostatak dogovora između stranaka o tim pitanjima ili nespremnost strane za suradnju neće ometati postupak (Članci 29-30 i 37-38, odnosno).
36. Već se spominje činjenica da su stranke slobodne imenovati mirenike i arbitre izvan Vijeća. (vidi odlomak 21 iznad). Iako Konvencija ne ograničava imenovanje pomiritelja s obzirom na državljanstvo, Članak 39 utvrđuje pravilo da većina članova Arbitražnog suda ne smije biti državljani države stranke u sporu ili države čiji je državljanin stranka u sporu. Ovo pravilo vjerojatno će imati za posljedicu isključenje osoba koje imaju ovu nacionalnost iz suda u sastavu koji ne sadrži više od tri člana. Međutim, pravilo se neće primjenjivati ​​ako je svaki arbitar na Tribunalu imenovan sporazumom stranaka.Postupak mirenja; Ovlaštenja i funkcije arbitražnih sudova
37. Općenito, odredbe članaka 32-35 koji se bavi postupcima mirenja i članaka 41-49, baveći se ovlastima i funkcijama Arbitražnih sudova i presudama presuda takvih sudova, su samorazumljivi. Razlike između dvije skupine odredaba odražavaju osnovnu razliku između postupka mirenja kojim se stranke žele postići sporazumom i arbitražnog postupka koji ima za cilj obvezno određivanje spora od strane Tribunala..
38. Članak 41 ponavlja dobro utvrđeno načelo da međunarodni sudovi budu suci u njihovoj nadležnosti i članak 32 primjenjuje isti princip na povjerenstva za mirenje. S tim u vezi treba napomenuti da je ovlast glavnog tajnika da odbije registraciju zahtjeva za mirenje ili arbitražu (vidi odlomak 20 iznad) je tako usko definirano da ne upada u prerogativ povjerenstava i sudova da utvrde vlastitu nadležnost i, s druge strane, ta registracija zahtjeva od strane glavnog tajnika ne, naravno, onemogućava Komisiji ili Tribunalu da utvrdi da je spor izvan nadležnosti Centra.
39. U skladu s konsenzualnim karakterom postupaka prema Konvenciji, stranke mirenja ili arbitražnog postupka mogu se dogovoriti o poslovniku koji će se primjenjivati ​​u tom postupku. Međutim, ako se ili u mjeri u kojoj se nisu tako složili, primjenjuju se pravila mirenja i pravila arbitražnog postupka koja je usvojilo upravno vijeće (Članci 33 i 44).
40. Prema Konvenciji Arbitražni sud dužan je primijeniti zakon koji su stranke postigle. Ako takav sporazum nije postignut, Međunarodni sud mora primijeniti pravo države stranke u sporu (osim ako taj zakon ne zahtijeva primjenu nekog drugog zakona), kao i takva pravila međunarodnog prava koja mogu biti primjenjiva. Izraz "međunarodno pravo" kako se koristi u ovom kontekstu treba razumjeti u smislu koji mu je dodan u čl 38(1) Statuta Međunarodnog suda pravde, dodatak za činjenicu da je članak 38 osmišljen je tako da se primjenjuje na međudržavne sporove.1Priznavanje i izvršavanje arbitražnih odluka
41. Članak 53 izjavljuje da su stranke obvezane presudom i da neće biti predmet žalbe niti bilo kojeg drugog pravnog sredstva osim onih predviđenih u Konvenciji. Predviđena pravna sredstva su revizija (Članak 51) i poništenje (Članak 52). U Dodatku, stranka može zatražiti Međunarodni sud koji je izostavio odlučiti o bilo kojem pitanju koje mu je dostavljeno, dopuniti svoju nagradu (Članak 49(2)) i može zatražiti tumačenje nagrade (Članak 50).
42. Podložno je bilo kojem zaustavljanju izvršenja u vezi s bilo kojim od gore navedenih postupaka u skladu s odredbama Konvencije, stranke su dužne pridržavati se i u skladu s presudom i čl 54 zahtijeva od svake države ugovornice da nagradu prizna kao obvezujuću i da izvrši novčane obveze nametnute presudom kao da je to konačna odluka domaćeg suda. Zbog različitih pravnih tehnika koje se primjenjuju u zajedničkim i građanskim pravima i različitih pravosudnih sustava koji se nalaze u unitarnim i saveznim ili drugim nes unitarnim državama, Članak 54 ne propisuje nijednu posebnu metodu koju treba primijeniti u svojoj domaćoj primjeni, ali zahtijeva da svaka država ugovornica ispunjava zahtjeve ovog članka u skladu sa svojim pravnim sustavom.
43. Doktrina suverenog imuniteta može spriječiti prisilno izvršenje presuda dobivenih protiv stranih država ili protiv države u kojoj se traži izvršenje. Članak 54 zahtijeva da države ugovornice izjednače nagradu donesenu u skladu s Konvencijom s konačnom presudom vlastitih sudova. Od njih se ne zahtijeva da prekorače to i da prisilno izvršavaju presude donesene u skladu s Konvencijom u slučajevima u kojima konačne presude nisu mogle biti izvršene. Kako ne bi ostavili nedoumicu o ovoj točki čl 55 predviđa da u članku ništa 54 tumači se kao odstupanje od zakona koji je na snazi ​​u bilo kojoj državi ugovornici koji se odnosi na imunitet te države ili bilo koje strane države od izvršenja.Mjesto postupka
44. U rješavanju postupaka izvan Centra, Članak 63 predviđa da se postupak može održati, ako se stranke tako dogovore, u sjedištu Stalnog arbitražnog suda ili bilo koje druge odgovarajuće institucije s kojom Centar može ugovoriti aranžmane u tu svrhu. Ti će se aranžmani vjerojatno razlikovati ovisno o vrsti ustanove i kretat će se od pukog stavljanja na raspolaganje prostora za postupak do pružanja cjelokupnih usluga tajništva..Sporovi između država ugovornica
45. Članak 64 preuzima nadležnost Međunarodnog suda pravde za sporove između država ugovornica u vezi s tumačenjem ili primjenom Konvencije koji se ne rješavaju pregovorima i koji se strane ne slažu da rješavaju drugim metodama. Iako se odredba opisuje u općenitim uvjetima, mora se čitati u kontekstu Konvencije kao cjeline. Posebno, odredba ne daje nadležnost Sudu da preispituje odluku Komisije za mirenje ili Arbitražnog suda u pogledu njegove nadležnosti u odnosu na bilo koji spor pred njim. Također ne ovlašćuje državu da pokrene postupak pred Sudom u vezi s sporom koji je jedan njegov državljanin i druga država ugovornica pristao podnijeti ili podnijeti arbitražnoj arbitraži, jer bi takav postupak bio u suprotnosti s odredbama čl 27, osim ako druga država ugovornica nije poštivala i udovoljila presudi dodijeljenoj u tom sporu.Stupanje na snagu
46. Konvencija je otvorena za potpisivanje u ime država članica Banke. Također će biti otvoren za potpisivanje u ime bilo koje druge države koja je stranka Statuta Međunarodnog suda pravde i koju Upravno vijeće, glasovanjem dvije trećine svojih članova, pozvao je da potpiše. Za potpis nije propisano vremensko ograničenje. Potpis je potreban kako državama koje se pridruže prije stupanja Konvencije na snagu, tako i onima koje se pridruže nakon nje (Članak 67). Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvaćanje ili odobrenje od strane država potpisnica u skladu sa svojim ustavnim postupcima (Članak 68). Kao što je već navedeno, Konvencija će stupiti na snagu nakon deponiranja dvadesetog instrumenta ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje.

UPRAVNI I FINANCIJSKI PROPISI

UPRAVNI I FINANCIJSKI PROPISI

Administrativno i financijsko pravilo ICSID-a usvojilo je Upravno vijeće Centra u skladu s člankom 1 6(1)(a) ICSID Konvencije.

Propisi od posebnog interesa za stranke u postupku po Konvenciji su: 14-16, 22-31 i 34(1). Namijenjene su komplementarnosti i Konvenciji i Instituciji, Pravila mirenja i arbitraže donesena u skladu s čl 6(1)(b) i (c) Konvencije.

Administrativni i financijski propisi

Poglavlje I. Postupci Upravnog vijeća

regulacija 1

Datum i mjesto godišnjeg sastanka

1. Godišnji sastanak Upravnog vijeća održava se zajedno s godišnjim sastankom Upravnog vijeća Međunarodne banke za obnovu i razvoj. (u daljnjem tekstu "Banka"), osim ako Vijeće ne utvrdi drugačije.
2. Glavni tajnik koordinira aranžmane za Godišnji sastanak Upravnog vijeća s odgovarajućim službenicima Banke.

regulacija 2 Obavijest o sastancima

1. Glavni tajnik će, bilo kojim brzim sredstvom komunikacije, obavijestiti svakog člana o vremenu i mjestu svakog sastanka Administrativnog vijeća, koja se obavijest mora slati najmanje 42 dana prije datuma određenog za takav sastanak, osim što je u hitnim slučajevima takva obavijest dovoljna ako je poslana telegramom ili kablom ne manje od 10 dana prije datuma određenog za takav sastanak.
2. Svaki sastanak Upravnog vijeća na kojem nije prisutan kvorum može se povremeno odgoditi većinom prisutnih članova, a obavijest o odgođenom sastanku ne mora se dati.

regulacija 3 Dnevni red za sastanke

1. Pod vodstvom predsjedatelja, glavni tajnik priprema kratki dnevni red za svaki sastanak Upravnog vijeća i prosljeđuje takav dnevni red svakom članu s obavijesti o tom sastanku.
2. Svaki član može staviti dnevni red na bilo koji sastanak Upravnog vijeća od strane bilo kojeg člana pod uvjetom da o tome obavijesti Generalnog tajnika najkasnije sedam dana prije datuma određenog za takav sastanak. U posebnim okolnostima predsjedavajući, ili generalnog tajnika nakon savjetovanja s predsjedateljem, može u bilo kojem trenutku staviti dodatne teme na dnevni red za bilo koji sastanak Vijeća. Glavni tajnik će što je brže moguće obavijestiti svaki član o dodavanju bilo koje teme dnevnog reda za bilo koji sastanak.
3. Upravno vijeće može u bilo kojem trenutku odobriti da se bilo koji predmet stavi na dnevni red za bilo koji sastanak, iako obavijest koja se zahtijeva ovom Uredbom nije dana..

regulacija 4 Predsjedavajući

1. Predsjednik je predsjedavajući na sjednicama Upravnog vijeća.
2. Ako predsjedavajući nije u mogućnosti predsjedati cijelim ili dijelom zasjedanja Vijeća, jedan od članova Upravnog vijeća djeluje kao privremeni predsjedavajući. Taj član je predstavnik, Zamjenski predstavnik ili privremeni zamjenski zastupnik te države ugovornice zastupljen na sastanku koji je najviši na popisu država ugovornica raspoređenih kronološki prema datumu deponiranja instrumenata ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje Konvencije, počevši od države koja slijedi onu koja je prethodnom prilikom imala privremenog predsjedatelja. Privremeni predsjedavajući može dati glasove državi koju predstavlja, ili može odrediti drugog člana svog izaslanstva da to učini.

regulacija 5 Sekretar Vijeća

1. Glavni tajnik obavlja dužnost tajnika Administrativnog vijeća.
2. Osim ako drugačije posebno ne uputi Upravno vijeće, generalnog tajnika, uz savjetovanje s predsjedateljem,zadužen je za sve aranžmane za održavanje sjednica Vijeća.
3. Glavni tajnik vodi sažetak zapisnika o postupcima Upravnog vijeća, kopije kojih će se dostaviti svim članovima.
4. Glavni tajnik prezentira svakom godišnjem sastanku Administrativnog vijeća, radi odobrenja u skladu s odredbama čl 6(1)(g) Konvencije, godišnje izvješće o radu Centra.

regulacija 6 Sudjelovanje na sastancima

1. Glavni tajnik i zamjenici generalnog tajnika mogu prisustvovati svim sastancima Upravnog vijeća.
2. Generalnog tajnika, uz savjetovanje s predsjedateljem, može pozvati promatrače da prisustvuju bilo kojem sastanku Administrativnog vijeća.

regulacija 7 glasanje

1. Osim ako Konvencijom nije drugačije određeno, sve odluke Upravnog vijeća donose se većinom glasova. Na svakom sastanku, predsjedavajući može utvrditi smisao sastanka umjesto formalnog glasovanja, ali na zahtjev bilo kojeg člana zahtijevat će službeno glasovanje.. Kad god se traži formalno glasanje, članicama će se podijeliti pisani tekst prijedloga.
2. Nijedan član Upravnog vijeća ne može glasati putem punomoćnika ili na drugi način osim osobno, ali predstavnik države ugovornice može odrediti privremenog zamjenika koji će glasati za njega na bilo kojem sastanku na kojem redoviti zamjenik nije prisutan.
3. kada, po presudi predsjedatelja, bilo koje radnje mora poduzeti upravno vijeće koje ne bi trebalo odgoditi do sljedeće godišnje sjednice Vijeća i ne jamči sazivanje posebnog sastanka, generalni tajnik svakom brzom komunikacijskom sredstvom svakom članu šalje prijedlog koji utjelovljuje predloženu akciju sa zahtjevom za glasovanje članova Vijeća. Glasovi se daju tijekom razdoblja koje završava 21 dana nakon takve otpreme, osim ako predsjedavajući ne odobri duži period. Po isteku utvrđenog razdoblja, glavni tajnik bilježi rezultate i obavještava sve članove Vijeća. Ako primljeni odgovori ne uključuju odgovore većine članova, prijedlog se smatra izgubljenim.
4. Kad god na sastanku Administrativnog vijeća na kojem nisu predstavljene sve države ugovornice, glasovi potrebni za usvajanje predložene odluke većinom od dvije trećine članova Vijeća ne dobivaju se, Vijeće sa saglasnošću predsjedavajućeg može odlučiti da se glasovi onih članova Vijeća koji su zastupljeni na sastanku registriraju i glasovi odsutnih članova prikupe u skladu sa stavkom (3) ove Uredbe. Glasove registrirane na sastanku član može mijenjati prije isteka razdoblja glasovanja utvrđenog u skladu s tim stavkom.

Poglavlje II Tajništvo

regulacija 8 Izbor glavnog tajnika i njegovih zamjenika

Predlažući Upravnom vijeću jednog ili više kandidata za dužnost generalnog tajnika ili bilo kojeg zamjenika glavnog tajnika, predsjedatelj istovremeno daje prijedloge u pogledu::

1. dužina trajanja usluge;
2. odobrenje bilo kojeg od kandidata koji će održati, ako bude izabran, bilo koje drugo zaposlenje ili bilo koje drugo zanimanje;
3. uvjeti usluge, uzimajući u obzir sve prijedloge dane u skladu sa stavkom (b).

regulacija 9 Vd generalnog tajnika

1. Ako, o izboru zamjenika glavnog tajnika, u bilo kojem trenutku treba biti više zamjenika glavnog tajnika, predsjedatelj odmah nakon takvih izbora predlaže Upravnom vijeću redoslijed kojim će ovi zamjenici djelovati kao glavni tajnik u skladu s člankom 10(3) Konvencije. Ako takva odluka ne postoji, naredba će biti naredna godina na mjestu zamjenika.
2. Glavni tajnik imenovat će člana osoblja Centra koje će se ponašati za njega u vrijeme njegove odsutnosti ili nesposobnosti, ako bi svi zamjenici generalnih tajnika također trebali biti odsutni ili nisu u mogućnosti djelovati ili ako bi zamjenik ureda trebao biti upražnjen. Ako bi trebalo biti slobodnog mjesta u uredima generalnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika, predsjedatelj će odrediti člana osoblja koji će djelovati za glavnog tajnika.

regulacija 10 Imenovanje članova osoblja

Glavni tajnik imenuje članove osoblja Centra. Imenovanja se mogu obavljati izravno ili putem prijenosa.

regulacija 11 Uvjeti zaposlenja

1. Uvjeti usluge članova osoblja Centra moraju biti jednaki uvjetima osoblja Banke.
2. Glavni tajnik dogovara se s Bankom, u okviru općih administrativnih aranžmana koje je odobrilo Upravno vijeće na temelju članka 6(1)(d) Konvencije, za sudjelovanje članova Tajništva u Planu umirovljenja za osoblje Banke, kao i u ostalim pogodnostima i ugovornim aranžmanima uspostavljenim u korist osoblja Banke..

regulacija 12

Ovlasti glavnog tajnika

1. Zamjenici generalnih tajnika i članovi osoblja, bilo na izravni sastanak ili na raspoređivanje, djeluje isključivo pod vodstvom glavnog tajnika.
2. Glavni tajnik ima ovlasti otpuštati članove Tajništva i izricati disciplinske mjere. U slučaju zamjenika generalnog tajnika, otpuštanje se može izreći samo uz saglasnost Upravnog vijeća.

regulacija 13 Nekompatibilnost funkcija

Generalnog tajnika, zamjenici generalnih tajnika i članovi osoblja ne mogu obavljati dužnosti u vijeću mirenja ili arbitraži., ili kao članovi bilo koje Komisije ili Tribunala.

Poglavlje III. Financijske odredbe

regulacija 14 Izravni troškovi pojedinačnog postupka

1. Ako nije drugačije dogovoreno u skladu s čl 60(2) Konvencije, te uz dodatak nadoknade za bilo koje razumne troškove, svaki član Komisije, Međunarodni sud ili ad hoc odbor imenovan od arbitražnog vijeća na temelju članka 52(3) Konvencije (u daljnjem tekstu "Odbor") primit će:
   1. naknada za svaki dan na koji sudjeluje na sastancima tijela čiji je član;naknada za protuvrijednost svakog osmosatnog dana ostalih poslova izvedenih u vezi s postupkom;
   2. umjesto nadoknade troškova uzdržavanja kada nema svog uobičajenog mjesta stanovanja, dnevnica temeljem dodataka koji se s vremena na vrijeme utvrde za izvršne direktore Banke;
   3. putni troškovi u vezi sa sastancima tijela čiji je član na temelju povremeno utvrđenih normi za izvršne direktore Banke. Iznosi naknada iz stavaka (a) i (b) gore će s vremena na vrijeme utvrditi glavni tajnik, uz odobrenje predsjedavajućeg. Svaki zahtjev za većim iznosom podnosi se putem glavnog tajnika.
2. Sva plaćanja, uključujući nadoknadu troškova, dotično, u svakom slučaju, donosi Centar, a ne bilo koja stranka u postupku:
   • članovi Povjerenstva, Sudovi i odbori;
   • pozvani svjedoci i vještaci na inicijativu komisije, Tribunal ili odbor, a ne jedne od stranaka;
   • članovi Tajništva Centra, uključujući osobe (poput tumača, prevoditelji, izvjestitelji ili tajnici) posebno angažiran od strane Centra za određeni postupak;
   • domaćinu bilo kojeg postupka koji se drži izvan sjedišta Centra u skladu s čl 63 Konvencije.
3. Kako bi Centar mogao izvršiti plaćanja predviđena stavkom 1 (2), kao i da snosi druge izravne troškove u vezi s postupkom (osim troškova pokrivenih Uredbom 15):
   • stranke će izvršiti predujam Centru na sljedeći način:
4. • u početku čim je ustrojena Komisija ili Tribunal, Generalni sekretar će, nakon savjetovanja s predsjednikom dotičnog tijela i, koliko je to moguće, stranke, procijenite troškove koje će Centar snositi tijekom sljedeća tri do šest mjeseci i zatražiti od stranaka da uplate predujam ovog iznosa;

• Administrativni i
• Financijski propisi

2. • ako u bilo kojem trenutku glavni tajnik odredi, nakon savjetovanja s predsjednikom dotičnog tijela i, koliko je to moguće, strankama, da predujmovi stranaka neće pokriti revidiranu procjenu troškova za razdoblje ili bilo koje sljedeće razdoblje, on će tražiti od stranaka da izvrše dodatne avansne isplate.
   • od Centra se ne traži pružanje usluga u vezi s postupkom ili plaćanje naknada, naknade ili izdatke članova bilo koje Komisije, Tribunal ili odbor, osim ako prethodno nisu izvršena dovoljna predujmova;
   • ako početni predujmovi nisu dovoljni za pokriće procijenjenih budućih troškova, prije nego što stranke zatraže dodatna plaćanja, generalni tajnik utvrđuje stvarne troškove i obveze koje je preuzeo Centar u vezi s svakom postupkom i na odgovarajući način naplati ili kreditira stranke;
   • u vezi sa svakim postupkom mirenja, a u vezi sa svakim arbitražnim postupkom, osim ako je drugačijom podjelom predviđeno Arbitražnim pravilima ili ako ne odluče stranke ili Tribunal, svaka stranka plaća polovicu svakog predujma ili dodatnog troška, ne dovodeći u pitanje konačnu odluku o plaćanju troškova arbitražnog postupka koji će donijeti Međunarodni sud u skladu s čl. 61(2) Konvencije. Svi predujmovi i troškovi plaćaju se, na mjestu i u valutama koje određuje glavni tajnik, čim on podnese zahtjev za plaćanje. Ako se traženi iznosi ne isplaćuju u cijelosti 30 dana, tada će glavni tajnik obavijestiti obje strane o neplaćanju i pružiti priliku bilo kojoj od njih da izvrše traženo plaćanje. U bilo koje vrijeme 15 dana nakon što takve informacije pošalje Generalni sekretar, može tražiti da Komisija ili Sud odustanu od postupka, ako je do datuma takvog prijedloga bilo koji dio tražene isplate još uvijek neizmiren. Ako se bilo koji postupak zaustavi zbog neplaćanja uzastopno razdoblje duže od šest mjeseci, generalni tajnik može, nakon obavijesti i, koliko je to moguće, uz savjetovanje sa strankama, prenose da nadležno tijelo prekida postupak;
   • u slučaju da je registriran zahtjev za poništenje nagrade, gornje odredbe ovog Pravila primjenjuju se na odgovarajući način, osim što je podnositelj zahtjeva isključivo odgovoran za plaćanje predujma koje je zatražio glavni tajnik za pokriće troškova nakon konstituiranja odbora, i ne dovodeći u pitanje pravo Povjerenstva u skladu s čl 52(4) Konvencije da odluči kako će se i kome platiti troškovi u vezi s postupkom poništenja.

regulacija 15 Posebne usluge strankama

1. Centar obavlja samo bilo koju posebnu uslugu za stranku u vezi s postupkom (na primjer, pružanje prijevoda ili kopija) ako je stranka unaprijed položila iznos dovoljan da pokrije troškove za takvu uslugu.
2. Naknade za posebne usluge obično se temelje na rasporedu naknada koje će povremeno objavljivati ​​Generalni sekretar i dostaviti ih svim državama ugovornicama kao i strankama svih postupaka u toku.

regulacija 16 Naknada za zahtjeve za smještaj

Stranka ili stranke (ako se zahtjev podnosi zajednički) žele pokrenuti postupak mirenja ili arbitražnog postupka, zahtijevajući dopunsku odluku da, ili ispravljanje, tumačenje, revizija ili poništenje arbitražnog rješenja, ili traženje ponovnog spora novom Tribunalu nakon poništenja arbitražne presude, će Centru platiti bespovratnu naknadu koju povremeno odredi Generalni sekretar.

regulacija 17 Proračun

1. Fiskalna godina Centra traje od srpnja 1 svake godine do lipnja 30 sljedeće godine.
2. Prije kraja svake fiskalne godine, glavni tajnik priprema i podnosi, na usvajanje Upravnog vijeća na sljedećem godišnjem sastanku, a u skladu s čl 6(1)(f) Konvencije, proračun za sljedeću fiskalnu godinu. Ovaj proračun treba naznačiti očekivane rashode Centra (osim onih koji će se pojaviti na nadoknadivoj osnovi) i očekivane prihode (osim naknade).
3. Ako, tijekom fiskalne godine, glavni tajnik utvrđuje da će očekivani rashodi premašiti one odobrene u proračunu, ili ako želi podmiriti izdatke za koje prethodno nije odobren, on će, uz savjetovanje s predsjedateljem, pripremiti dopunski proračun, koje podnosi Upravnom vijeću na usvajanje, bilo na godišnjem sastanku ili na bilo kojem drugom sastanku, ili u skladu s Uredbom 7(3).
4. Donošenje proračuna predstavlja ovlaštenje za glavnog tajnika da izvršava troškove i snosi obveze u svrhe i u granicama određenim u proračunu. Ako drugačije ne predvidi Upravno vijeće, generalni tajnik može premašiti iznos naveden za bilo koju proračunsku stavku, pod uvjetom da ukupni iznos proračuna nije premašen.
5. Do usvajanja proračuna od strane Upravnog vijeća, generalni tajnik može izvršiti troškove u svrhe i u granicama utvrđenim u proračunu koji je podnio Vijeću, do jedne četvrtine iznosa odobrenog za utrošak u prethodnoj fiskalnoj godini, ali ni u kojem slučaju ne prelazi iznos koji je Banka pristala staviti na raspolaganje za tekuću fiskalnu godinu.

regulacija 18 Procjena doprinosa

1. Svaki višak očekivanih rashoda nad očekivanim prihodima ocjenjuje se na ugovornim državama. Svaka država koja nije članica Banke procjenjuje se dio ukupne procjene jednak udjelu proračuna Međunarodnog suda pravde koji bi ona trebala imati ako bi taj proračun podijelio samo među državama ugovornicama. na tada važeću ljestvicu doprinosa primjenjivih na proračun Suda; ostatak ukupne procjene dijeli se između država ugovornica koje su članice Banke srazmjerno njihovoj upisanoj u temeljni kapital Banke.. Procjene izračunava glavni tajnik odmah nakon usvajanja godišnjeg proračuna, na temelju tadašnjeg trenutnog članstva Centra, i odmah će se priopćiti svim državama ugovornicama. Procjene se plaćaju čim im se na taj način dostavi.
2. O usvajanju dopunskog proračuna, Generalni sekretar će odmah izračunati dodatne procjene, koji se plaćaju čim se priopće državama ugovornicama.
3. Država koja je stranka Konvencije tijekom bilo kojeg dijela fiskalne godine procjenjuje se za cijelu fiskalnu godinu. Ako država postane stranka Konvencije nakon što su procijenjene procjene za određenu fiskalnu godinu, njegova se procjena izračunava primjenom istog odgovarajućeg faktora kao i za izračun izvornih procjena, i ne vrši se ponovno izračunavanje procjena drugih država ugovornica.
4. Ako, nakon završetka fiskalne godine, utvrđuje se da postoji novčani višak, takav višak će, osim ako Administrativno vijeće ne odluči drugačije, pripisuje se državama ugovornicama srazmjerno procijenjenim doprinosima koje su uplatili u toj fiskalnoj godini. Ti se krediti daju u odnosu na procjene za fiskalnu godinu koja započinje dvije godine nakon završetka fiskalne godine na koju se odnosi višak.

regulacija 19 revizije

Glavni tajnik vrši reviziju računa Centra koja se sastavlja jednom godišnje i na temelju te revizije podnosi financijsko izvješće Upravnom vijeću na razmatranje na Godišnjem sastanku.

Poglavlje IV. Opće funkcije Tajništva

regulacija 20 Popis država ugovornica

Glavni tajnik vodi popis, koje će povremeno slati svim državama ugovornicama, a na zahtjev bilo kojoj državi ili osobi, država ugovornica (uključujući bivše države ugovornice, pokazuju datum kada je depozitar primio njihovu obavijest o otkazu), naznačujući za svakog:

1. datumu kad je Konvencija stupila na snagu u vezi s njom;
2. bilo koja teritorija isključena u skladu s člankom 3 70 Konvencije i datumi na koji je depozitar primio obavijest o isključenju i bilo kakve izmjene takve obavijesti;
3. bilo koja oznaka, sukladno čl 25(1) Konvencije, sastavnih pododjela ili agencija na čije ulaganje se usporava nadležnost Centra;
4. bilo kakva obavijest, sukladno čl 25(3) Konvencije, da se za pristanak ustavotnog odjela ili agencije na nadležnost Centra ne traži odobrenje države;
5. bilo kakva obavijest, sukladno čl 25(4) Konvencije, klase ili klase sporova za koje država ili ne bi htjela da ih podvrgne nadležnosti Centra;
6. nadležni sud ili drugo tijelo za priznavanje i izvršenje arbitražnih presuda, imenovan na temelju čl 54(2) Konvencije;
7. sve poduzete zakonodavne ili druge mjere, sukladno čl 69 Konvencije, za postizanje učinkovitosti njegovih odredaba na teritorijama države i o tome ih je država priopćila Centru.

regulacija 21 Osnivanje panela

1. Kad god država ugovornica ima pravo dati jedno ili više imenovanja vijeću pomiritelja ili arbitara, generalni tajnik poziva državu da takvo imenovanje postavi.
2. Svako imenovanje države ugovornice ili predsjedatelja mora navesti naziv, adresa i državljanstvo predlagatelja, i uključuju izjavu o svojim kvalifikacijama, s posebnim osvrtom na njegovu nadležnost u pravnim poljima, trgovina, industrija i financije.
3. Čim je generalni tajnik obaviješten o imenovanju, o tome će obavijestiti projektanta, navodeći mu tijelo za imenovanje i krajnji datum razdoblja imenovanja, i zatražiti potvrdu da je projektant spreman služiti.
4. Glavni tajnik vodi popise, koje će povremeno slati svim državama ugovornicama, a na zahtjev bilo kojoj državi ili osobi, članova članova vijeća miritelja i arbitara, naznačujući za svakog člana:
   • njegova adresa;
   • njegova nacionalnost;
   • krajnji datum trenutnog naziva;
   • tijelo koje imenuje;
   • njegove kvalifikacije.

regulacija 22 Publikacija

1. Glavni tajnik na odgovarajući način objavljuje podatke o radu Centra, uključujući registraciju svih zahtjeva za mirenje ili arbitražu i pravodobno navođenje datuma i načina okončanja svakog postupka.
2. Ako su obje stranke u postupku suglasne za objavljivanje:
   • izvješća o mirenju;
   • arbitražne presude; ili
   • zapisnik i drugi zapisnici o postupcima,

generalni tajnik osigurava objavljivanje istih, u odgovarajućem obliku s ciljem da se unaprijedi razvoj međunarodnog prava u vezi s investicijama.

Poglavlje V Funkcije u odnosu na pojedinačni postupak

regulacija 23 Registri

1. Glavni tajnik održava, u skladu s pravilima koja će ga objaviti, zasebni registri za zahtjeve za mirenje i zahtjevi za arbitražom. U njih će unijeti sve značajne podatke koji se odnose na instituciju, vođenje i raspolaganje svakim postupkom, uključujući naročito način konstituiranja i članstvo svake Komisije, Tribunal i odbor. U Arbitražni registar upisat će se i on, s obzirom na svaku nagradu, svi značajni podaci koji se odnose na zahtjev za dopunom, ispravljanje, tumačenje, revizija ili poništenje nagrade, i svako zadržavanje izvršenja.
2. Registri su otvoreni za pregled bilo koje osobe. Generalni tajnik objavit će pravila koja se tiču ​​pristupa registrima, i raspored troškova za pružanje ovjerenih i nepotvrđenih izvadaka iz njih.

regulacija 24 Sredstva komunikacije

1. Tijekom čekanja bilo kojeg postupka, glavni tajnik će biti službeni kanal pismenih komunikacija između stranaka, Komisija, Tribunal ili odbor, i predsjednik Upravnog vijeća, osim toga:
   • stranke mogu međusobno komunicirati izravno, osim ako komunikaciju zahtijeva Konvencija ili Institucija, Pravila mirenja ili arbitraže (u daljnjem tekstu "Pravila");
   • članovi bilo koje Komisije, Sud ili Odbor izravno komuniciraju.
2. Isprave i dokumenti uvode se u postupak slanjem generalnom tajniku, koji će zadržati izvornik za spise Centra i osigurati odgovarajuću distribuciju primjeraka. Ako instrument ili dokument ne ispunjavaju primjenjive zahtjeve, generalnog tajnika:
   • će o nedostatku izvijestiti stranku koja je predala, i bilo kojim posljedičnim akcijama koje poduzme glavni tajnik;
   • svibanj, ako je nedostatak samo formalni, prihvatite podložno naknadnom ispravljanju;
   • svibanj, ako se nedostatak sastoji samo od nedostatka broja primjeraka ili nedostatka potrebnih prijevoda, pružiti potrebne primjerke ili prijevode o trošku dotične stranke.

regulacija 25 Tajnica

Glavni tajnik imenuje tajnika za svaku komisiju, Tribunal i odbor. Tajnik može biti izvučen iz Tajništva Centra, i u svakom slučaju, dok je služio u tom svojstvu, smatrati članom svog osoblja. On će:

1. zastupa generalnog tajnika i može obavljati sve funkcije koje su mu ovim Pravilnikom ili Pravilnikom dodijeljene u pogledu pojedinačnih postupaka ili ih Konvencija dodjeljuje, a delegirao ga je tajnikom;
2. biti kanal putem kojeg stranke mogu od Centra zatražiti određene usluge;
3. vodite sažetak minuta saslušanja, osim ako se stranke ne dogovore s Komisijom, Sud ili Odbor o drugom načinu vođenja zapisnika o raspravama; i
4. obavlja i druge funkcije u vezi s postupkom na zahtjev predsjednika Komisije, Tribunal ili odbor, ili po nalogu glavnog tajnika.

regulacija 26 Mjesto postupka

1. Glavni tajnik dogovarat će se o održavanju postupka mirenja i arbitražnog postupka u sjedištu Centra ili će, na zahtjev stranaka i kako je predviđeno u čl 63 Konvencije, sklopiti ili nadzirati aranžmane ako se postupak vodi na drugom mjestu.
2. Glavni tajnik pomaže Komisiji ili Tribunalu, na njezin zahtjev, u posjetu bilo kojem mjestu vezanom za spor ili provođenju istrage tamo.

regulacija 27 Ostala pomoć

1. Glavni tajnik pruža drugu pomoć koja je potrebna u vezi sa svim sastancima komisija, Sudovi i odbori, posebno u prevođenju i tumačenju s jednog službenog jezika Centra u drugi.
2. Generalni tajnik također može to osigurati, upotrebom osoblja i opreme Centra ili osoba koje se zapošljavaju i opreme stečene kratkotrajno, druge usluge potrebne za vođenje postupka, poput dupliciranja i prijevoda dokumenata, ili tumačenja sa i na jezik koji nije službeni jezik Centra.

regulacija 28 Depozitarne funkcije

1. Glavni tajnik polaže u arhiv Centra i dogovara se o trajnom čuvanju izvornog teksta:
   1. zahtjeva i svih instrumenata i dokumenata podnesenih ili pripremljenih u vezi s bilo kojim postupkom, uključujući zapisnike o bilo kojem ročištu;
   2. bilo kojeg izvješća Komisije ili bilo koje presude ili odluke Tribunala ili odbora.
2. Podložno Pravilima i dogovoru stranaka u pojedinim postupcima, i nakon plaćanja bilo kakvih troškova u skladu s rasporedom koji će objaviti Generalni sekretar, on strankama stavlja na raspolaganje ovjerene kopije izvještaja i nagrade (odražavajući svaku dodatnu odluku, ispravljanje, tumačenje, revizija ili poništenje uredno izvršeno, i svako zadržavanje izvršenja dok je na snazi), kao i ostalih instrumenata, dokumenti i zapisnici.

Poglavlje VI. Posebne odredbe koje se odnose na postupak

regulacija 29 Vremenske granice

1. Sva vremenska ograničenja, određene u Konvenciji ili Pravilnicima ili koje je utvrdila Komisija, Sud, Odbor ili glavni tajnik, izračunava se od dana na koji je limit najavljen u nazočnosti stranaka ili njihovih predstavnika ili na koji generalni sekretar otprema odgovarajuću obavijest ili instrument (koji će dan biti označen na njemu). Dan takve najave ili otpreme isključuje se iz izračuna.
2. Rok se ispunjava ako se obavijest ili instrument koji mu je poslala stranka dostave u sjedištu Centra, ili tajniku nadležne Komisije, Međunarodni sud ili odbor koji se sastaje izvan sjedišta Centra, prije zatvaranja posla na navedeni datum ili, ako je taj dan subota, nedjelju, državni praznik koji se promatra u mjestu dostave ili dan na koji je iz bilo kojeg razloga ograničena redovna poštarina na mjestu dostave, zatim prije zatvaranja posla sljedećeg dana sljedećeg dana kada je redovna poštanska usluga dostupna.

regulacija 30 Prateća dokumentacija

1. Dokumentacija podnesena u prilog svakom zahtjevu, pledovanje, primjena, pismeno opažanje ili drugi instrument uveden u postupak sastoji se od jednog izvornika i broja dodatnih primjeraka navedenih u stavku (2). Izvornik mora, osim ako se stranke drugačije dogovore ili naloži nadležna Komisija, Tribunal ili odbor, sastoji se od cjelovitog dokumenta ili uredno ovjerene kopije ili izvoda, osim ako stranka nije u mogućnosti pribaviti takav dokument ili ovjerenu kopiju ili izvod (u kojem se slučaju mora navesti razlog takve nesposobnosti).
2. Broj dodatnih kopija bilo kojeg dokumenta mora biti jednak broju dodatnih primjeraka potrebnih za instrument na koji se dokumentacija odnosi, osim što takve kopije nisu potrebne ako je dokument objavljen i lako je dostupan. Svaka dodatna kopija ovjerava stranka koja je predočuje da je stvarna i potpuna kopija originala, osim ako je dokument dugačak i bitan samo dijelom, dovoljno je ako je ovjereno istinit i potpun izvadak relevantnih dijelova, koji se moraju precizno odrediti.
3. Svaka originalna i dodatna kopija dokumenta koja nije na jeziku odobrenom za predmetni postupak, treba, osim ako nadležno Povjerenstvo ne naredi drugačije, Tribunal ili odbor, mora biti ovjeren prijevod na takav jezik. Međutim, ako je dokument dugačak i bitan samo dijelom, dovoljno je samo relevantnih dijelova, koji se moraju precizno odrediti, su prevedeni, pod uvjetom da nadležno tijelo može zahtijevati cjelovit ili cjelovit prijevod.
4. Kad god je u skladu sa stavkom predstavljen izvadak izvornog dokumenta (1) ili djelomičnu kopiju ili prijevod u skladu sa stavkom (2) ili (3), svaki takav ekstrakt, kopija i prijevod moraju biti popraćeni izjavom da propuštanje ostatka teksta ne čini predstavljeni dio pogrešnim.

Poglavlje VII. Imunitete i povlastice

regulacija 31 Potvrde o službenom putovanju

Glavni tajnik može izdati potvrde članovima Povjerenstva, Sudovi ili odbori, službenicima i zaposlenicima Tajništva i strankama, agenti, savjet, zagovara, svjedoci i vještaci koji se pojavljuju u postupcima, što upućuje na to da putuju u vezi s postupkom prema Konvenciji.

regulacija 32 Odricanje od imuniteta

1. Generalni tajnik može se odreći imuniteta:
   • centar;
   • članovi osoblja Centra.
2. Predsjednik Vijeća može se odreći imuniteta:
   • generalnog tajnika ili bilo kojeg zamjenika generalnog tajnika;
   • članovi komisije, Tribunal ili odbor;
   • stranke, agenti, savjet, zagovara, svjedoci ili vještaci koji se pojavljuju u postupku, ako Komisija daje preporuku za takvo odricanje, Dotični sud ili odbor.
3. Upravno vijeće može se odreći imuniteta:
   • predsjedavajući i članovi Vijeća;
   • stranke, agenti, savjet, zagovara, svjedoci ili vještaci koji se pojavljuju u postupku, čak i ako Komisija ne daje preporuke za takvo odricanje, Dotični sud ili odbor;
   • centar ili bilo koju osobu spomenutu u stavku (1) ili (2).

Poglavlje VIII. Razno

regulacija 33 Komunikacije s državama ugovornicama

Osim ako dotična država ne odredi drugi kanal komunikacije, sve komunikacije zahtijevane Konvencijom ili ovim Pravilima da se pošalju državama ugovornicama uputit će se predstavniku države u Upravnom vijeću.

regulacija 34 Službeni jezici

1. Službeni jezici Centra su engleski, Francuski i španjolski.
2. Tekstovi ovih propisa na svakom službenom jeziku moraju biti podjednako vjerodostojni.

PRAVILA POSTUPKA U INSTITUCIJI KONCILACIJE I ARBITRAŽNOG POSTUPKA (PRAVILA INSTITUCIJE)

PRAVILA POSTUPKA U INSTITUCIJI KONCILACIJE I ARBITRAŽNOG POSTUPKA (PRAVILA INSTITUCIJE)

Poslovnik o postupku mirenja i arbitražnog postupka (Pravila ustanove) ICSID-a usvojilo je Upravno vijeće Centra sukladno čl 6(1)(b) ICSID Konvencije.

Pravila ustanove dopunjuju se administrativnim i financijskim propisima Centra, posebno Uredbama 16, 22(1), 23, 24, 30 i 34(1).

Pravila Institucije ograničena su na razdoblje od podnošenja zahtjeva do otpreme obavijesti o registraciji. Sve transakcije nakon tog vremena moraju se regulirati u skladu s Pravilnikom o mirenju i arbitražnom postupku.

Pravila ustanove

Pravilo 1 Zahtjev

Pravila ustanove

1. Svaka država ugovornica ili bilo koji državljanin države ugovornice koji želi pokrenuti postupak mirenja ili arbitražnog postupka prema Konvenciji uputit će zahtjev u tom smislu u pisanom obliku generalnom tajniku u sjedištu Centra.. U zahtjevu se navodi odnosi li se na mirenje ili arbitražni postupak. Sastavlja se na službenom jeziku Centra, biti datumiran, a potpisat će ih stranka koja podnosi zahtjev ili njegov uredno ovlašteni predstavnik.
2. Zahtjev mogu zajednički podnijeti stranke u sporu.

Pravilo 2 Sadržaj zahtjeva

1. Zahtjev će:
   1. odrediti precizno svaku stranku u sporu i navesti adresu svake;
   2. država, ako je jedna od stranaka sastavni pododjel ili agencija države ugovornice, da ga je ta država imenovala Centrom u skladu s čl 25(1) Konvencije;
   3. navesti datum pristanka i instrumente u kojima je zabilježen, uključujući, ako je jedna strana sastavni pododjel ili agencija države ugovornice, slične podatke o odobrenju takve suglasnosti od strane te države, osim ako je obavijestila Centar da takvo odobrenje nije potrebno;
   4. naznačiti u odnosu na stranku koja je državljanin države ugovornice:
      1. njegovo državljanstvo na dan pristanka; i
      2. ako je stranka fizička osoba:
         • njegovo državljanstvo na dan zahtjeva; i
         • da nije imao državljanstvo države ugovornice u sporu ni na dan pristanka ni na datum zahtjeva; ili
      3. ako je stranka pravna osoba koja je na dan pristanka imala državljanstvo države ugovornice u sporu, sporazum stranaka da se za potrebe Konvencije tretira kao državljanin druge države ugovornice;
   5. sadrže podatke o spornim pitanjima koji pokazuju da postoje, između stranaka, pravni spor koji proizlazi izravno iz ulaganja; i
   6. država, ako je stranka koja je zatražila pravnu osobu, da je poduzeo sve potrebne interne radnje da odobri zahtjev.
2. Podaci potrebni u podstavcima (1)(c), (1)(d)(iii) i (1)(f) mora biti potkrijepljena dokumentacijom.
3. "Datum pristanka" znači datum na koji su se stranke u sporu pismeno složile da ga podnesu Centru; ako obje strane nisu djelovale istog dana, to znači datum na koji je druga strana postupila.

Pravilo 3 Neobvezna informacija u Zahtjevu

Zahtjev može, osim toga, sadržavati sve odredbe koje su se strane složile u vezi s brojem miritelja ili arbitara i načinom njihovog imenovanja, kao i sve ostale dogovorene odredbe u vezi s rješenjem spora.

Pravilo 4 Primjerci Zahtjeva

1. Uz zahtjev treba priložiti pet dodatnih potpisanih primjeraka. Generalni tajnik može zahtijevati dodatne primjerke koje bude smatrao potrebnim.
2. Sva dokumentacija koja je dostavljena uz zahtjev mora biti u skladu sa zahtjevima administrativne i financijske uredbe 30.

Pravilo 5 Potvrda zahtjeva

1. Nakon primitka zahtjeva, glavni tajnik će:
2. poslati potvrdu stranci koja je zatražila zahtjev;
3. ne poduzimajte nikakve druge radnje u vezi s zahtjevom dok ne primi propisanu naknadu.
4. Čim je primio naknadu za podnošenje zahtjeva, generalni tajnik će kopiju zahtjeva i prateće dokumentacije poslati drugoj strani.

Pravilo 6 Registracija Zahtjeva

1. Glavni tajnik će, u skladu s pravilom 5(1)(b), čim prije, ili:
   • upišite zahtjev u Mirovni ili Arbitražni registar i istog dana obavijestite stranke o registraciji; ili
   • ako nađe, na temelju podataka sadržanih u zahtjevu, da je spor očito izvan nadležnosti Centra, obavijestiti stranke o njegovom odbijanju da registriraju zahtjev i o razlozima za to.
2. Postupak prema Konvenciji smatrat će se da je pokrenut na dan registracije zahtjeva.

Pravilo 7 Obavijest o registraciji

Obavijest o registraciji zahtjeva mora:

1. zabilježiti da je zahtjev registriran i navesti datum registracije i otpreme te obavijesti;
2. obavijestiti svaku stranku da će sve obavijesti i obavijesti u vezi s postupkom biti poslane na adresu navedenu u zahtjevu, osim ako je Centra naznačena druga adresa;
3. osim ako su takve informacije već pružene, poziva stranke da glavnom tajniku dostave sve odredbe koje su se složile u vezi s brojem i načinom imenovanja miritelja ili arbitara;
4. pozvati stranke da nastave, čim prije, osnovati Mirovno povjerenstvo u skladu s članovima 29 do 31 Konvencije, ili arbitražnim sudom u skladu s članovima 37 do 40;
5. podsjetite stranke da registracija zahtjeva ne dovodi u pitanje ovlasti i funkcije Komisije za mirenje ili arbitražnog suda u pogledu nadležnosti, kompetencije i zasluge; i
6. biti popraćen popisom članova Vijeća mirenja ili arbitara Centra.

Pravilo 8 Povlačenje Zahtjeva

Stranka koja podnosi zahtjev može, pismenom obaviješću Generalnom tajniku, povući zahtjev prije nego što je registriran. Generalni sekretar će odmah obavijestiti drugu stranku, osim ako, u skladu s pravilom 5(1)(b), zahtjev mu nije poslan.

Pravilo 9 Završne odredbe

1. Tekstovi ovih Pravila na svakom službenom jeziku Centra moraju biti podjednako vjerodostojni.
2. Ta se Pravila mogu nazivati ​​"Institucijskim pravilima" Centra.

PRAVILA PROCEDURE ZA POSTUPAK POMOĆA (PRAVILA SMRTANJA)

PRAVILA PROCEDURE ZA POSTUPAK POMOĆA (PRAVILA SMRTANJA)

Poslovnik o postupku mirenja (pravila mirenja) ICSID-a usvojilo je Upravno vijeće Centra sukladno čl 6(1)(c) ICSID Konvencije.

Pravila mirenja nadopunjuju se administrativnim i financijskim propisima Centra, posebno Uredbama 14-16, 22-31 i 34(1).

Pravila mirenja obuhvaćaju vremensko razdoblje od otpreme obavijesti o registraciji zahtjeva za mirenje do sastavljanja izvještaja.. Transakcije prije toga trebaju se regulirati u skladu s Pravilima o institucijama.

Poglavlje I. Osnivanje komisije

Pravilo 1 Opće obveze

1. Nakon obavijesti o registraciji zahtjeva za mirenje, stranke će, uz svu moguću otpremu, nastaviti osnivanje Komisije, s dužnim poštovanjem Odjeljka 2 poglavlja III. Konvencije. Pravila usklađivanja
2. Osim ako su takvi podaci navedeni u zahtevu, stranke će što prije priopćiti generalnom tajniku sve odredbe koje su se dogovorele u vezi s brojem miritelja i načinom njihovog imenovanja.

Pravilo 2 Način konstituiranja Komisije u nedostatku prethodnog sporazuma

1. Ako stranke, u trenutku registracije zahtjeva za mirenje, nisu se dogovorili o broju pomiritelja i načinu njihovog imenovanja, oni će, osim ako se drugačije ne dogovore, slijedite sljedeći postupak:
   1. stranka koja je zatražila zahtjev, unutar 10 dana nakon registracije zahtjeva, predložiti drugoj strani imenovanje samoga pomiritelja ili određenog neravnomjernog broja pomiritelja i odrediti način predložen za njihovo imenovanje;
   2. unutar 20 dana nakon primitka prijedloga podnetih od strane stranke koja je uputila zahtjev, druga strana će:
      1. prihvaćaju takve prijedloge; ili
      2. dati druge prijedloge u vezi s brojem miritelja i načinom njihovog imenovanja;
   3. unutar 20 dana nakon primitka odgovora koji sadrži bilo koje druge prijedloge, strana moliteljica će obavijestiti drugu stranu prihvaća li ili odbija takve prijedloge.
2. Komunikacije predviđene u odst (1) sastavit će se ili odmah potvrditi u pisanom obliku i prenijeti ih putem glavnog tajnika ili izravno između stranaka s kopijom kod generalnog tajnika. Stranke će odmah obavijestiti glavnog tajnika o sadržaju postignutog dogovora.
3. U bilo koje vrijeme 60 dana nakon registracije zahtjeva, ako se ne postigne dogovor o drugom postupku, bilo koja strana može obavijestiti glavnog tajnika da odabire formulu predviđenu člankom 29(2)(b) Konvencije. Nakon toga glavni tajnik odmah obavještava drugu stranu da Komisija treba biti ustrojena u skladu s tim člankom.

Pravilo 3 Imenovanje pomiritelja u Komisiju sastavljenu u skladu s člankom Konvencije 29(2)(b)

1. Ako je Komisija ustrojena u skladu s člankom 6 29(2)(b) Konvencije:
   1. bilo koja strana će, u komunikaciji s drugom stranom:
      1. imenovati dvije osobe, identificirajući jednog kao pomiritelja kojeg je imenovao, a drugog kao pomiritelja predloženog da bude predsjednik Komisije; i
      2. poziva drugu stranku da se pomiri s imenovanjem pomiritelja predloženog da bude predsjednik Komisije i da imenuje drugog pomiritelja;
   2. odmah po primitku ove obavijesti druga strana će, u svom odgovoru:
      1. imenovati osobu kao pomiritelj koji ju je imenovao; i
      2. slažu se s imenovanjem pomiritelja predloženog da bude predsjednik Komisije ili imenovanja druge osobe kao on koji je predložio da bude predsjednik;
   3. odmah po primitku odgovora koji sadrži takav prijedlog, stranka inicijator će obavijestiti drugu stranku slaže li se s imenovanjem pomiritelja koji je ta stranka predložila za predsjednika Komisije.
2. Obavijesti predviđene ovim pravilom dostavljaju se ili odmah potvrđuju u pisanom obliku i prenose se putem glavnog tajnika ili izravno između stranaka s kopijom kod generalnog tajnika.

Pravilo 4 Imenovanje pomiritelja predsjedatelj Upravnog vijeća

1. Ako Komisija nije osnovana unutar 90 dana nakon otpreme od strane glavnog tajnika obavijesti o registraciji, ili u nekom drugom razdoblju koje se stranke mogu složiti, bilo koja strana može, preko Generalnog sekretara, obrati se predsjedniku Upravnog vijeća sa zahtjevom u pisanom obliku za imenovanje pomiritelja ili pomiritelja koji još nije imenovan, te imenovanje pomiritelja za predsjednika Komisije.
2. Odredba stavka (1) primjenjuju se smisleno u slučaju da su se stranke složile da miritelji biraju predsjednika Komisije, a oni to ne učine..
3. Generalni tajnik će odmah poslati kopiju zahtjeva drugoj strani.
4. Predsjedavajući će uložiti sve napore da udovolji tom zahtjevu 30 dana nakon primitka. Prije nego što krene na sastanak ili imenovanje, uz poštovanje članka 31(1) Konvencije, on će se što je moguće više savjetovati s obje strane.
5. Glavni tajnik odmah će obavijestiti stranke o svakom imenovanju ili imenovanju koje predsjeda predsjednik.

Pravilo 5 Prihvaćanje imenovanja

1. Dotična stranka ili stranke dužne su obavijestiti glavnog tajnika o imenovanju svakog pomiritelja i navesti način njegovog imenovanja.
2. Čim stranka ili predsjednik Upravnog vijeća o imenovanju miritelja obavijesti glavnog tajnika, tražit će odobrenje od imenovanog.
3. Ako pomiritelj ne prihvati njegovo imenovanje u roku 15 dana, glavni tajnik odmah će obavijestiti stranke, i prema potrebi predsjedatelja, i pozovite ih da nastave s imenovanjem drugog pomiritelja u skladu s metodom koja je korištena za prethodno imenovanje.

Pravilo 6 Ustav Povjerenstva

1. Komisija se smatra konstituiranom i postupak je započeo onog dana kada glavni tajnik obavijesti stranke da su svi izmiritelji prihvatili njihovo imenovanje.
2. Prije ili na prvom zasjedanju Komisije, svaki pomiritelj mora potpisati izjavu u sljedećem obliku:

"Koliko mi je poznato, nema razloga zašto ne bih služio Komisiji za mirenje koju je osnovao Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u pogledu spora između .

"Ja ću čuvati povjerljive sve informacije koje mi budu poznate kao rezultat mog sudjelovanja u ovom postupku, kao i sadržaj bilo kojeg izvješća koje je sastavila Komisija.

„Ne prihvaćam nikakve upute ili kompenzacije u vezi s postupcima iz bilo kojeg izvora, osim kako je predviđeno u Konvenciji o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država i u pravilima i pravilima donesenim na temelju iste.

„Izjava mog prošlog i sadašnjeg stručnjaka, poslovnih i drugih odnosa (ako ijedan) sa strankama je priložen u ovom dokumentu. "

Svaki pomiritelj koji ne potpiše takvu izjavu do kraja prvog zasjedanja Komisije, smatrat će se da je podnio ostavku..

Pravilo 7 Zamjena miritelja

U bilo kojem trenutku prije konstituiranja Komisije, svaka stranka može zamijeniti pomiritelja kojeg je ona imenovala i stranke se mogu zajedničkim pristankom dogovoriti da zamijene bilo koji pomiritelj. Postupak takve zamjene mora biti u skladu s Pravilnikom 1, 5 i 6.

Pravilo 8 Nesposobnost ili ostavka izmiritelja

1. Ako pomiritelj postane nesposoban ili nije u mogućnosti obavljati dužnosti svog ureda, postupak za diskvalifikaciju pomiritelja utvrđen pravilom 9 primjenjuju se.
2. Mirovitelj može podnijeti ostavku podnošenjem ostavke drugim članovima Komisije i glavnom tajniku. Ako je pomiritelja imenovala jedna od stranaka, Komisija će odmah razmotriti razloge svoje ostavke i odlučiti prihvaća li je. Komisija će odmah obavijestiti generalnog tajnika o svojoj odluci.

Pravilo 9 Izuzeće izmiritelja

1. Stranka koja predlaže izuzeće izmiritelja na temelju članka 57 Konvencije odmah, i u svakom slučaju prije nego što Komisija prvo preporuči uvjete za rješavanje spora stranama ili kada je postupak zaključen (ovisno što se dogodi ranije), podnijeti svoj prijedlog glavnom tajniku, navodeći svoje razloge za to.
2. Generalni sekretar će odmah:
   • proslijediti prijedlog članovima Komisije i, ako se odnosi na jedinog pomiritelja ili na većinu članova Komisije, predsjedniku Upravnog vijeća; i
   • obavijestiti drugu stranku o prijedlogu.
3. Miritelj na koji se prijedlog odnosi može, Bez odgađanja, dostaviti objašnjenja Komisiji ili predsjedavajućem, ovisno o slučaju.
4. Osim ako se prijedlog ne odnosi na većinu članova Komisije, ostali će članovi odmah razmotriti i glasovati o prijedlogu u odsutnosti dotičnog miritelja. Ako su ti članovi podjednako podijeljeni, oni će, preko Generalnog sekretara, odmah obavijestiti predsjednika o prijedlogu, o bilo kojem obrazloženju koje je dao dotični miritelj i o njihovom neuspjehu da donesu odluku.
5. Kad god predsjedavajući mora odlučiti o prijedlogu za diskvalifikaciju pomiritelja, uložit će sve napore da donese tu odluku u roku 30 dana nakon što je primio prijedlog.
6. Postupak se obustavlja dok se o prijedlogu ne donese odluka.

Pravilo 10 Postupak za vrijeme konkursa za Komisiju

1. Glavni tajnik odmah će obavijestiti stranke i, ako je potrebno, predsjednik Upravnog vijeća izuzeća, smrt, nesposobnost ili ostavka pomiritelja i pristanak, ako ijedan, Komisije na ostavku.
2. Nakon obavijesti glavnog tajnika o slobodnom konkursu za Komisiju, postupak ostaje ili ostaje obustavljen do popunjavanja radnog mjesta.

Pravilo 11 Popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Komisiji

1. Osim kako je propisano u odlomku (2), slobodno mjesto koje je rezultiralo izuzećem, smrt, nesposobnost ili ostavka pomiritelja odmah se popunjava istim postupkom kojim je izvršeno njegovo imenovanje.
2. Osim popunjavanja slobodnih radnih mjesta koja se odnose na miritelje koje je imenovao, predsjednik Upravnog vijeća imenuje osobu iz Vijeća mirenja:
   • popuniti upražnjeno mjesto uzrokovano ostavkom, bez pristanka Komisije, pomiritelja kojeg imenuje stranka; ili
   • na zahtjev bilo koje stranke, popuniti bilo koje drugo slobodno mjesto, ako se unutar njega ne zakaže i ne prihvati novo imenovanje 45 dana od obavijesti generalnog sekretara o slobodnom mjestu.
3. Postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta mora biti u skladu s Pravilnikom 1, 4(4), 4(5), 5 i, mutatis mutandis, 6(2).

Pravilo 12 Nastavak nastavka radnog mjesta nakon popunjavanja konkursa

Čim bude popunjeno radno mjesto za Komisiju, postupak se nastavlja od točke koju je postigao u vrijeme kad je upražnjeno mjesto. Novoimenovani pomiritelj može, međutim, zahtijevaju da se bilo koja saslušanja ponove u cijelosti ili djelomično.

Poglavlje II. Rad Komisije

Pravilo 13 Sjednice Komisije

1. Komisija će u roku održati svoje prvo zasjedanje 60 dana nakon konstituiranja ili drugog razdoblja koje stranke mogu dogovoriti. Datum tog zasjedanja utvrđuje predsjednik Komisije nakon savjetovanja sa svojim članovima i glavnim tajnikom. Ako po svom ustavu Komisija nema predsjednika jer su se stranke složile da predsjednika biraju njeni članovi, generalni sekretar utvrđuje datume tog zasjedanja. U oba slučaja, stranke će se savjetovati koliko je to moguće.
2. Datum sljedećih sjednica utvrđuje Komisija, nakon savjetovanja s glavnim tajnikom i strankama koliko je to moguće.
3. Komisija se sastaje u sjedištu Centra ili na bilo kojem drugom mjestu o kojem se stranke mogu dogovoriti u skladu s člankom 6 63 Konvencije. Ako su se stranke složile da se postupak vodi na drugom mjestu osim Centra ili institucije s kojom je Centar dogovorio potrebne mjere, oni se savjetuju s glavnim tajnikom i traže odobrenje Komisije. Ako takvo odobrenje nije bilo, Komisija se sastaje u sjedištu Centra.
4. Glavni tajnik pravodobno će obavijestiti članove Komisije i stranke o datumima i mjestu zasjedanja Komisije..

Pravilo 14 Sjednice Komisije

1. Predsjednik Komisije provodi saslušanja i predsjeda njihovim raspravama.
2. Osim ako se stranke drugačije dogovore, na sjednicama je potrebna prisutnost većine članova Komisije.
3. Predsjednik Komisije utvrđuje datum i sat zasjedanja.

Pravilo 15 Rasprave Komisije

1. Rasprave Komisije odvijat će se privatno i ostaju tajne.
2. Samo članovi Komisije sudjeluju u raspravama. Nijedna druga osoba neće biti primljena osim ako Komisija ne odluči drugačije.

Pravilo 16 Odluke Povjerenstva

1. Odluke Komisije donose se većinom glasova svih članova. Uzdržavanje se smatra negativnim glasanjem.
2. Osim ako ovim Pravilima nije drukčije određeno ili odlučeno od strane Komisije, može donijeti bilo koju odluku dopisivanjem među svojim članovima, pod uvjetom da se svi oni savjetuju. Tako donesene odluke ovjerava predsjednik Komisije.

Pravilo 17 Nesposobnost predsjednika

Ako u bilo kojem trenutku predsjednik Komisije ne bi mogao biti u mogućnosti djelovati, njegove funkcije obavlja jedan od ostalih članova Komisije, postupajući redoslijedom kojim je glavni tajnik primio obavijest o prihvaćanju svog imenovanja u Komisiju.

Pravilo 18 Zastupanje stranaka

1. Svaku stranku mogu zastupati ili pomagati agenti, odvjetnik ili zastupnici čija će imena i ovlaštenja obavijestiti glavna tajnica, koji će odmah obavijestiti Komisiju i drugu stranu.
2. Za potrebe ovih Pravila, izraz "stranka" uključuje, tamo gdje kontekst to dopušta, agent, zastupnik ili zastupnik ovlašten za zastupanje te stranke.

Poglavlje III. Opće proceduralne odredbe

Pravilo 19 Postupak postupka

Komisija donosi naredbe potrebne za vođenje postupka.

Prethodno savjetovanje o postupku

1. Što je prije moguće nakon konstituiranja Komisije, njezin će predsjednik nastojati utvrditi stavove stranaka u vezi s pitanjima postupka. U tu svrhu može zatražiti od stranaka da ga upoznaju. On će, posebno, potražite svoje stavove o sljedećim stvarima:
   • broj članova Komisije potreban za postizanje kvoruma na njezinim sjednicama;
   • jezik ili jezike koji će se koristiti u postupku;
   • dokaz, usmeno ili pismeno, koju svaka stranka namjerava proizvesti ili zatražiti od Komisije da je pozove, i pisane izjave koje svaka strana namjerava podnijeti, kao i vremenski rokovi u kojima se takvi dokazi trebaju podnijeti i takve izjave podnijeti;
   • broj primjeraka po želji svake stranke instrumenata koje je druga podnijela; i
   • način na koji će se voditi evidencija o raspravama.
2. U vođenju postupka Komisija primjenjuje sve sporazume između stranaka o proceduralnim pitanjima, osim ako je drugačije određeno Konvencijom ili administrativnim i financijskim propisima.

Pravilo 21 Proceduralni jezici

1. Stranke se mogu dogovoriti o korištenju jednog ili dva jezika koji će se koristiti u postupku, pod uvjetom da, ako se dogovore u vezi s bilo kojim jezikom koji nije službeni jezik Centra, Komisija, nakon savjetovanja s glavnim tajnikom, daje odobrenje. Ako se stranke ne dogovore ni na jednom takvom proceduralnom jeziku, svaki od njih može odabrati jedan od službenih jezika (tj, Engleski, Francuski i španjolski) za ovu svrhu.
2. Ako stranke odabiru dva proceduralna jezika, bilo koji instrument može biti podnesen na bilo kojem jeziku. Na raspravama se može koristiti bilo koji jezik, predmet, ako Komisija to zahtijeva, do prevođenja i tumačenja. Preporuke i izvješće Komisije daju se i vode zapisnici na oba proceduralna jezika, obje su verzije jednako vjerodostojne.

Poglavlje IV. Mirovni postupci

Pravilo 22 Funkcije Komisije

1. Kako bi se razjasnila pitanja u sporu između stranaka, Komisija će saslušati stranke i nastojat će pribaviti sve informacije koje bi mogle poslužiti u tu svrhu. Stranke će biti povezane s njegovim radom što je moguće bliže.
2. U cilju postizanja dogovora između stranaka, Komisija može, povremeno u bilo kojoj fazi postupka, dati - usmeno ili pismeno - preporuke strankama. Strankama može preporučiti da prihvate određene uvjete nagodbe ili da se suzdrže, dok nastoji postići sporazum između njih, iz konkretnih djela koja bi mogla pogoršati spor; stranke će ukazati na argumente u korist njegovih preporuka. Ono može utvrditi vremenske rokove u kojima će svaka strana izvijestiti Komisiju o svojoj odluci u vezi s danim preporukama.
3. Komisija, kako bi se dobili podaci koji bi mu mogli omogućiti obavljanje funkcija, može u bilo kojoj fazi postupka:
   • zahtjev bilo koje stranke usmeno pojašnjenje, dokumenti i druge informacije;
   • zatražiti dokaze od drugih osoba; i Pravila usklađivanja
   • uz pristanak dotične stranke, posjetite bilo koje mjesto vezano za spor ili vodite istrage tamo, pod uvjetom da strane mogu sudjelovati u svim takvim posjetima i ispitivanjima.

Pravilo 23 Suradnja stranaka

1. Stranke dobro surađuju s Komisijom i, posebno, na njegov zahtjev dostaviti sve relevantne dokumente, informacije i objašnjenja kao i korištenje sredstava koja su im na raspolaganju kako bi Komisija mogla saslušati svjedoke i vještake koje želi pozvati. Stranke će također olakšati posjete i istrage na bilo kojem mjestu povezanom sa sporom koji Komisija želi poduzeti.
2. Stranke se pridržavaju svih vremenskih rokova koje je dogovorila ili utvrdila Komisija.

Pravilo 24 Prijenos zahtjeva

Čim Komisija bude konstituirana, generalni tajnik će svakom članu dostaviti primjerak zahtjeva kojim je pokrenut postupak, prateće dokumentacije, obavijesti o registraciji i svake komunikacije zaprimljene od bilo koje strane u odgovoru na nju.

Pravilo 25 Pismene izjave

1. Po konstituiranju Komisije, njezin predsjednik poziva svaku stranku na podnošenje, unutar 30 dana ili dužeg vremenskog ograničenja koje može odrediti, pisanu izjavu o svom stavu. Ako, po njegovu ustavu, Komisija nema predsjednika, takav se poziv izdaje, a svaki duži vremenski rok utvrđuje glavni tajnik. U bilo kojoj fazi postupka, u roku koji odredi Komisija, bilo koja strana može podnijeti takve druge pisane izjave koje smatra korisnim i relevantnim.
2. Osim ako Komisija nakon savjetovanja sa strankama i glavnim tajnikom ne utvrdi drugačije, svaka pismena izjava ili drugi instrument podnosi se u obliku potpisanog originala uz dodatne kopije čiji će broj biti dvostruko veći od broja članova Komisije.

Pravilo 26 Prateća dokumentacija

1. Svaka pisana izjava ili drugi instrument koji podnese stranka može biti popraćen pratećom dokumentacijom, u obliku i broju primjeraka kako to zahtijeva Administrativna i financijska uredba 30.
2. Prateća dokumentacija obično se podnosi zajedno s instrumentom na koji se odnosi, i u svakom slučaju unutar roka utvrđenog za podnošenje takvog instrumenta.

Pravilo 27 Rasprave

1. Saslušanja Komisije održavaju se privatno i, osim ako se stranke drugačije dogovore, ostat će tajna.
2. Komisija odlučuje, uz pristanak stranaka, koje druge osobe osim stranaka, njihovi agenti, savjetnici i zagovornici, svjedoci i vještaci tijekom njihovog svjedočenja, a službenicima Komisije mogu prisustvovati saslušanja.

Pravilo 28 Svjedoci i vještaci

1. Svaka stranka može, u bilo kojoj fazi postupka, zatražiti da Komisija sasluša svjedoke i vještake čije dokaze stranka smatra relevantnim. Komisija utvrđuje vremenski rok unutar kojeg će se takvo saslušanje održati.
2. Svjedoci i vještaci će, kao pravilo, ispitati pred Komisijom stranke pod kontrolom svog predsjednika. Pitanja im može postaviti i svaki član Komisije.
3. Ako se svjedok ili vještak ne mogu pojaviti pred njim, Komisija, u dogovoru sa strankama, mogu se dogovoriti o tome da se dokazi daju u pisanom iskazu ili da se ponove na drugom mjestu. Stranke mogu sudjelovati u bilo kojem takvom ispitivanju.

Poglavlje V Prekid postupka

Pravilo 29 Prigovori na nadležnost

1. Svaki prigovor da spor nije u nadležnosti Centra ili, iz drugih razloga, što nije u nadležnosti Komisije to se izvodi što je prije moguće. Stranka će prigovor podnijeti glavnom tajniku najkasnije u svojoj prvoj pisanoj izjavi ili na prvom ročištu ako se to dogodi ranije, osim ako su stranke u tom vremenu nepoznate činjenice na kojima se temelji prigovor.
2. Komisija na vlastitu inicijativu može razmotriti, u bilo kojoj fazi postupka, da li je spor pred njim u nadležnosti Centra i u njegovoj nadležnosti.
3. Nakon službenog podnošenja prigovora, postupak po meritumu obustavlja se. Komisija pribavlja mišljenje stranaka o prigovoru.
4. Komisija može prigovor rješavati kao preliminarno pitanje ili mu se pridružiti osnovano spora. Ako Komisija odbaci prigovor ili mu se pridruži meritumu, nastavit će razmatranje potonjeg bez odgađanja.
5. Ako Komisija odluči da spor nije u nadležnosti Centra ili nije u njegovoj nadležnosti, zatvorit će postupak i sastaviti izvješće u tom smislu, u kojem će navesti razloge.

Pravilo 30 Zatvaranje postupka

1. Ako se stranke dogovore oko spornih pitanja, Komisija će zatvoriti postupak i sastaviti svoje izvješće, bilježeći sporna pitanja i bilježeći kako su se stranke postigle sporazumom. Na zahtjev stranaka, u izvješću se bilježe detaljni uvjeti njihova sporazuma.
2. Ako se u bilo kojoj fazi postupka Komisiji učini da ne postoji vjerojatnost za sporazum između stranaka, Komisija će, nakon obavijesti strankama, zatvoriti postupak i sastaviti svoje izvješće u kojem se primjećuje podnošenje spora na mirenje i bilježenje neuspjeha strana da postignu sporazum.
3. Ako se jedna strana ne pojavi ili sudjeluje u postupku, Komisija će, nakon obavijesti strankama, zatvori postupak i sastavi svoje izvješće u kome se primjećuje podnošenje spora na mirenje i bilježenje neprijavljivanja ili sudjelovanja te stranke.

Pravilo 31 Priprema izvještaja

Izvješće Komisije sastavlja se i potpisuje u roku 60 dana nakon zaključenja postupka.

Pravilo 32 Izvještaj

1. Izvješće mora biti u pisanom obliku i sadržavati, pored materijala navedenog u odlomku (2) i u pravilu 30:
   • precizno označavanje svake stranke;
   • izjavu da je Komisija osnovana temeljem Konvencije, i opis metode njegovog konstituiranja;
   • imena članova Komisije, i identifikaciju tijela za imenovanje svakog od njih;
   • imena agenata, savjetnici i zagovornici stranaka;
   • datumi i mjesto zasjedanja Komisije; i (f) sažetak postupka.
2. Izvještaj također bilježi svaki sporazum stranaka, sukladno čl 35 Konvencije, u vezi s korištenjem iskazanih stavova ili izjava ili priznanja ili ponuda nagodbe danih u postupku pred Komisijom ili izvješća ili bilo koje preporuke Komisije u drugim postupcima.
3. Izvještaj potpisuju članovi Komisije; datum svakog potpisa bit će naveden. Činjenica da član odbije potpisati izvještaj mora biti zabilježena u njemu.

Pravilo 33 Komunikacija izvješća

1. Nakon potpisivanja od strane posljednjeg pomiritelja na potpis, generalni sekretar će odmah izvršiti:
   • ovjeri izvorni tekst izvješća i pohrani ga u arhivu Centra; i
   • otpremiti ovjerenu kopiju svakoj stranci, s naznakom datuma otpreme na izvornom tekstu i na svim kopijama.
2. Glavni tajnik će, na zahtjev, staviti na raspolaganje strani dodatne ovjerene kopije izvještaja.
3. Centar ne smije objaviti izvještaj bez pristanka stranaka.

Poglavlje VI. Opće odredbe

Pravilo 34 Završne odredbe

1. Tekstovi ovih Pravila na svakom službenom jeziku Centra moraju biti podjednako vjerodostojni.
2. Ova se Pravila mogu nazvati Centrom za pravila mirenja.

PRAVILA PROCEDURE ZA POSTUPAK ARBITRACIJE (PRAVILA ARBITRACIJE)

PRAVILA PROCEDURE ZA POSTUPAK ARBITRACIJE (PRAVILA ARBITRACIJE)

Poslovnik o arbitražnom postupku (Arbitražnim pravilima) ICSID-a usvojilo je Upravno vijeće Centra sukladno čl 6(1)(c) ICSID Konvencije.

Arbitražna pravila dopunjuju se administrativnim i financijskim propisima Centra, posebno Uredbama 14-16, 22-31 i 34(1).

Arbitražna pravila pokrivaju vremensko razdoblje od otpreme obavijesti o registraciji zahtjeva za arbitražom do donošenja presude i dok nisu iscrpljeni svi izazovi koji su joj na raspolaganju Konvencijom. Transakcije prije toga trebaju se regulirati u skladu s Pravilima o institucijama.

Pravila arbitraže

Poglavlje I Osnivanje suda

Pravilo 1 Opće obveze

1. Nakon obavijesti o registraciji zahtjeva za arbitražom, stranke će, uz svu moguću otpremu, nastaviti osnivanje suda, s dužnim poštovanjem Odjeljka 2 poglavlja IV Konvencije.
2. Osim ako su takvi podaci navedeni u zahtevu, stranke će što prije priopćiti generalnom tajniku sve odredbe koje su se dogovorele o broju arbitara i načinu njihovog imenovanja.
3. Većina arbitra bit će državljani država osim države stranke u sporu i države čiji je državljanin stranka u sporu., osim ako je jedini arbitar ili svaki pojedinačni član Tribunala imenovan sporazumom stranaka. Ako se Tribunal sastoji od tri člana, državljanina bilo koje od tih država stranka ne može imenovati arbitrom bez pristanka druge strane u sporu. Ako se Sud sastoji od pet ili više članova, državljani bilo koje od tih država ne mogu biti imenovani arbitrima od strane stranke ako bi imenovanje druge strane istog broja arbitara bilo koje od tih nacionalnosti rezultiralo većinom arbitara ovih nacionalnosti.
4. Za člana Suda ne može biti imenovana osoba koja je ranije djelovala kao mirenjak ili arbitar u bilo kojem postupku za rješenje spora..

Pravilo 2 Način konstituiranja suda u odsutnosti prethodnog sporazuma

1. Ako stranke, u trenutku registracije zahtjeva za arbitražom, nisu se dogovorili o broju arbitara i načinu njihovog imenovanja, oni će, osim ako se drugačije ne dogovore, slijedite sljedeći postupak:
   • stranka koja je zatražila zahtjev, unutar 10 dana nakon registracije zahtjeva, predložiti drugoj strani imenovanje samo arbitra ili određenog neravnomjernog broja arbitra i odrediti način predloženog za njihovo imenovanje;
   • unutar 20 dana nakon primitka prijedloga podnetih od strane stranke koja je uputila zahtjev, druga strana će:
     • prihvaćaju takve prijedloge; ili
     • daje druge prijedloge u vezi s brojem arbitara i načinom njihovog imenovanja;
   • unutar 20 dana nakon primitka odgovora koji sadrži bilo koje druge prijedloge, strana moliteljica će obavijestiti drugu stranu prihvaća li ili odbija takve prijedloge.
2. Komunikacije predviđene u odst (1) sastavit će se ili odmah potvrditi u pisanom obliku i prenijeti ih putem glavnog tajnika ili izravno između stranaka s kopijom kod generalnog tajnika. Stranke će odmah obavijestiti glavnog tajnika o sadržaju postignutog dogovora.
3. U bilo koje vrijeme 60 dana nakon registracije zahtjeva, ako se ne postigne dogovor o drugom postupku, bilo koja strana može obavijestiti glavnog tajnika da odabire formulu predviđenu člankom 37(2)(b) Konvencije. Nakon toga glavni tajnik odmah obavještava drugu stranku o tome da će se Međunarodni sud osnovati u skladu s tim člankom.

Pravilo 3 Imenovanje arbitara u sudu sastavljenom u skladu s člankom Konvencije 37(2)(b)

1. Ako se Sud treba ustrojiti u skladu s čl 37(2)(b) Konvencije:
   1. bilo koja strana dužna je u komunikaciji s drugom stranom:
      • imenovati dvije osobe, identificirajući jednu od njih, koji neće imati isto državljanstvo niti će biti državljanin bilo koje stranke, kao arbitar kojeg je imenovao, i drugi je arbitar predložio da bude predsjednik suda; i
      • poziva drugu stranku da se složi u imenovanju arbitra predloženog da bude predsjednik Međunarodnog suda i da imenuje drugog arbitra;
   2. odmah po primitku ove obavijesti druga strana će, u svom odgovoru:
      • imenovati osobu kao arbitra kojeg je on imenovao, koji neće imati isto državljanstvo niti će biti državljanin bilo koje stranke; i
      • slažu se s imenovanjem arbitara predloženog da bude predsjednik Međunarodnog suda ili imenovanja druge osobe kao arbitar predložen za predsjednika;
   3. odmah po primitku odgovora koji sadrži takav prijedlog, stranka inicijator će obavijestiti drugu stranku slaže li se s imenovanjem arbitra kojeg je ta stranka predložila za predsjednika suda.
2. Obavijesti predviđene ovim pravilom dostavljaju se ili odmah potvrđuju u pisanom obliku i prenose se putem glavnog tajnika ili izravno između stranaka s kopijom kod generalnog tajnika.

Pravilo 4 Imenovanje arbitara od strane predsjednika Upravnog vijeća

1. Ako Sud ne bude osnovan unutar 90 dana nakon otpreme od strane glavnog tajnika obavijesti o registraciji, ili u nekom drugom razdoblju koje se stranke mogu složiti, bilo koja strana može, preko Generalnog sekretara, obrati se predsjedniku Upravnog vijeća sa zahtjevom u pisanom obliku da imenuje arbitra ili arbitra koji još nije imenovan i da imenuje arbitra za predsjednika Tribunala.
2. Odredba stavka (1) primjenjuju se na odgovarajući način u slučaju da su se stranke složile da će arbitri izabrati predsjednika suda, a oni to ne učine..
3. Generalni tajnik će odmah poslati kopiju zahtjeva drugoj strani.
4. Predsjedavajući će uložiti sve napore da udovolji tom zahtjevu 30 dana nakon primitka. Prije nego što krene na sastanak ili imenovanje, s dužnim poštovanjem članaka 38 i 40(1) Konvencije, on će se što je moguće više savjetovati s obje strane.
5. Glavni tajnik odmah će obavijestiti stranke o svakom imenovanju ili imenovanju koje predsjeda predsjednik.

Pravilo 5 Prihvaćanje imenovanja

1. Dotična stranka ili stranke dužne su obavijestiti glavnog tajnika o imenovanju svakog arbitra i navesti način njegovog imenovanja.
2. Čim stranka ili predsjednik Upravnog vijeća obavijesti glavnog tajnika o imenovanju arbitra, tražit će odobrenje od imenovanog.
3. Ako arbitar u roku ne usvoji njegovo imenovanje 15 dana, glavni tajnik odmah će obavijestiti stranke, i prema potrebi predsjedatelja, i pozovite ih da nastave s imenovanjem drugog arbitra u skladu s metodom koja je korištena za prethodno imenovanje.

Pravilo 6 Ustav Haškog suda

1. Sud će se smatrati ustavnim i postupak je započeo onog dana kada glavni tajnik obavijesti stranke da su svi arbitri prihvatili njihovo imenovanje.
2. Prije ili na prvom zasjedanju Suda, svaki arbitar potpisuje izjavu u sljedećem obliku:

„Koliko mi je poznato, nema razloga zašto ne bih vršio dužnost pred Arbitražnim sudom koji je osnovao Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u pogledu spora između i __________ .

"Ja ću čuvati povjerljive sve informacije koje mi budu poznate kao rezultat mog sudjelovanja u ovom postupku, kao i sadržaj svake presude koju je izdao Tribunal.

"Sudit ću pošteno kao između stranaka, prema važećem zakonu, i neće prihvaćati nikakve upute ili kompenzacije u vezi s postupkom iz bilo kojeg izvora, osim kako je predviđeno u Konvenciji o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država i u pravilima i pravilima donesenim na temelju iste.

"U prilogu je izjava o (a) moj prošli i sadašnji profesionalac, poslovnih i drugih odnosa (ako ijedan) sa strankama i (b) bilo koje druge okolnosti zbog kojih bi stranka mogla ispitivati ​​moju pouzdanost u neovisnu prosudbu. Prihvaćam to potpisivanjem ove izjave, Pretpostavljam trajnu obvezu da ću odmah obavijestiti generalnog tajnika Centra o takvim odnosima ili okolnostima koje se kasnije pojave u ovom postupku. "

Svaki arbitar koji ne potpiše izjavu do kraja prvog zasjedanja Tribunala smatrat će se ostavkom.

Pravilo 7 Zamjena arbitara

U bilo kojem trenutku prije konstituiranja Tribunala, svaka stranka može zamijeniti bilo kojeg arbitra kojega je imenovala i stranke se mogu zajedničkim pristankom dogovoriti da zamijene bilo kojeg arbitra. Postupak takve zamjene mora biti u skladu s Pravilnikom 1, 5 i 6.

Pravilo 8 Nesposobnost ili ostavka arbitara

1. Ako arbitar postane onesposobljen ili ne može obavljati dužnosti svog ureda, postupak u vezi s diskvalifikacijom arbitara utvrđen pravilom 9 primjenjuju se.
2. Arbitar može podnijeti ostavku podnošenjem ostavke ostalim članovima Suda i glavnom tajniku. Ako je arbitra imenovala jedna od stranaka, Sud će odmah razmotriti razloge svoje ostavke i odlučiti prihvaća li ih. Sud će odmah obavijestiti glavnog tajnika o svojoj odluci.

Pravilo 9 Izuzeće arbitraže

1. Stranka koja predlaže izuzeće arbitra sukladno čl 57 Konvencije odmah, iu svakom slučaju prije nego što se postupak proglasi zaključenim, podnijeti svoj prijedlog glavnom tajniku, navodeći svoje razloge za to.
2. Generalni sekretar će odmah:
   • proslijediti prijedlog članovima Tribunala i, ako se odnosi na jedinog arbitra ili na većinu članova Suda, predsjedniku Upravnog vijeća; i
   • obavijestiti drugu stranku o prijedlogu.
3. Arbitar na kojeg se prijedlog odnosi može, Bez odgađanja, dostaviti objašnjenja Tribunalu ili predsjedavajućem, ovisno o slučaju.
4. Osim ako se prijedlog ne odnosi na većinu članova Tribunala, ostali će članovi odmah razmotriti i glasovati o prijedlogu u odsutnosti dotičnog arbitra. Ako su ti članovi podjednako podijeljeni, oni će, preko Generalnog sekretara, odmah obavijestiti predsjednika o prijedlogu, svih objašnjenja koje je dostavio dotični arbitar i njihovog neuspjeha u donošenju odluke.
5. Kad god predsjedavajući mora odlučiti o prijedlogu za diskvalifikaciju arbitra, uložit će sve napore da donese tu odluku u roku 30 dana nakon što je primio prijedlog.
6. Postupak se obustavlja dok se o prijedlogu ne donese odluka.

Pravilo 10 Postupak za vrijeme slobodnog radnog mjesta u Tribunalu

1. Glavni tajnik odmah će obavijestiti stranke i, ako je potrebno, predsjednik Upravnog vijeća izuzeća, smrt, nesposobnost ili ostavku arbitra i pristanak, ako ijedan, Međunarodnog suda na ostavku.
2. Nakon obavijesti Generalnog sekretara o slobodnom položaju u Međusobnom sudu, postupak ostaje ili ostaje obustavljen do popunjavanja radnog mjesta.

Pravilo 11 Popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Tribunalu

1. Osim kako je propisano u odlomku (2), slobodno mjesto koje je rezultiralo izuzećem, smrt, nesposobnost ili ostavka arbitra odmah će se popuniti istim postupkom kojim je izvršeno njegovo imenovanje.
2. Osim popunjavanja slobodnih radnih mjesta koja se odnose na arbitre koje je imenovao, predsjednik Upravnog vijeća imenuje osobu iz Arbitražnog vijeća:
   • popuniti upražnjeno mjesto uzrokovano ostavkom, bez pristanka Me | unarodnog suda, arbitra kojeg imenuje stranka; ili
   • na zahtjev bilo koje stranke, popuniti bilo koje drugo slobodno mjesto, ako se unutar njega ne zakaže i ne prihvati novo imenovanje 45 dana od obavijesti generalnog sekretara o slobodnom mjestu.
3. Postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta mora biti u skladu s Pravilnikom 1, 4(4), 4(5), 5 i, mutatis mutandis, 6(2).

Pravilo 12 Nastavak nastavka radnog mjesta nakon popunjavanja konkursa

Čim bude popunjeno slobodno mjesto u Tribunalu, postupak se nastavlja od točke koju je postigao u vrijeme kad je upražnjeno mjesto. Novoimenovani arbitar može, međutim, zahtijevaju ponovno pokretanje usmenog postupka, ako je to već bilo pokrenuto.

Poglavlje II. Rad Meñunarodnog suda

Pravilo 13 Sjednice Međunarodnog suda

1. Sud će održati svoje prvo zasjedanje u roku 60 dana nakon konstituiranja ili drugog razdoblja koje stranke mogu dogovoriti. Datum tog zasjedanja utvrđuje predsjednik Međunarodnog suda nakon savjetovanja sa svojim članovima i glavnim tajnikom. Ako po svom ustavu, Tribunal nema predsjednika jer su se stranke složile da predsjednika biraju njegovi članovi, glavni tajnik utvrđuje datume tog zasjedanja. U oba slučaja, stranke će se savjetovati koliko je to moguće.
2. Termine narednih zasjedanja utvrđuje Sud, nakon savjetovanja s glavnim tajnikom i strankama koliko je to moguće.
3. Međunarodni sud sastajat će se u sjedištu Centra ili na bilo kojem drugom mjestu o kojem se stranke mogu dogovoriti u skladu s člankom 6 63 Konvencije. Ako su se stranke složile da se postupak vodi na drugom mjestu osim Centra ili institucije s kojom je Centar dogovorio potrebne mjere, oni se savjetuju s glavnim tajnikom i traže odobrenje Suda. Ako takvo odobrenje nije bilo, Sud se sastaje u sjedištu Centra.
4. Glavni tajnik pravodobno će obavijestiti članove Suda i stranke o datumima i mjestu održavanja zasjedanja Suda..

Pravilo 14 Sjednice Međunarodnog suda

1. Predsjednik Tribunala provest će rasprave i predsjedati raspravama.
2. Osim ako se stranke drugačije dogovore, na sjednicama će biti potrebna većina članova Tribunala.
3. Predsjednik Suda utvrđuje datum i sat zasjedanja.

Pravilo 15 Rasprave Međunarodnog suda

1. Rasprave Međunarodnog suda održat će se privatno i ostaju tajne.
2. U raspravama mogu sudjelovati samo članovi Suda. Nijedna druga osoba neće biti primljena osim ako Tribunal ne odluči drugačije.

Pravilo 16 Odluke Međunarodnog suda

1. Odluke Međunarodnog suda donose se većinom glasova svih članova. Uzdržavanje se smatra negativnim glasanjem.
2. Osim ako ovim Pravilima nije drukčije određeno ili odlučeno od strane Suda, može donijeti bilo koju odluku dopisivanjem među svojim članovima, pod uvjetom da se svi oni savjetuju. Tako donesene odluke ovjerava predsjednik suda.

Pravilo 17 Nesposobnost predsjednika

Ako u bilo kojem trenutku predsjednik suda ne bi mogao biti u mogućnosti djelovati, njegove funkcije obavlja jedan od ostalih članova Međunarodnog suda, postupajući redoslijedom kojim je glavni tajnik primio obavijest o prihvaćanju njihovog imenovanja u Tribunal.

Pravilo 18 Zastupanje stranaka

1. Svaku stranku mogu zastupati ili pomagati agenti, odvjetnik ili zastupnici čija će imena i ovlaštenja obavijestiti glavna tajnica, koji će odmah obavijestiti Tribunal i drugu stranku.
2. Za potrebe ovih Pravila, izraz "stranka" uključuje, tamo gdje kontekst to dopušta, agent, zastupnik ili zastupnik ovlašten za zastupanje te stranke.

Poglavlje III. Opće proceduralne odredbe

Pravilo 19 Postupak postupka

Tribunal donosi naredbe potrebne za vođenje postupka.

Pravilo 20 Prethodno savjetovanje o postupku

1. Što je prije moguće nakon konstituisanja Suda, njezin će predsjednik nastojati utvrditi stavove stranaka u vezi s pitanjima postupka. U tu svrhu može zatražiti od stranaka da ga upoznaju. On će, posebno, potražite svoje stavove o sljedećim stvarima:
   • broj članova Međunarodnog suda koji su potrebni da formiraju kvorum na svojim sjednicama;
   • jezik ili jezike koji će se koristiti u postupku;
   • broj i redoslijed podneska i rokovi unutar kojih se trebaju podnijeti;
   • broj primjeraka po želji svake stranke instrumenata koje je druga podnijela;
   • odustaje od pismenog ili usmenog postupka;
   • način na koji će se raspodijeliti troškovi postupka; i
   • način na koji će se voditi evidencija o raspravama.
2. U vođenju postupka, Sud će primjenjivati ​​sve sporazume stranaka o proceduralnim pitanjima, osim ako je drugačije određeno Konvencijom ili administrativnim i financijskim propisima.

Pravilo 21 Konferencija prije saslušanja

1. Na zahtjev glavnog tajnika ili po nahođenju predsjednika Suda, može se održati pred-rasprava između Međunarodnog suda i stranaka koja će organizirati razmjenu podataka i utvrđivanje nespornih činjenica radi ubrzanja postupka.
2. Na zahtjev stranaka, pred-raspravna konferencija između Tribunala i stranaka, uredno ih zastupaju njihovi ovlašteni predstavnici, može se smatrati da razmatraju sporna pitanja s ciljem postizanja miroljubivog rješenja.

Pravilo 22 Proceduralni jezici

1. Stranke se mogu dogovoriti o korištenju jednog ili dva jezika koji će se koristiti u postupku, ako, da, ako se dogovore u vezi s bilo kojim jezikom koji nije službeni jezik Centra, Tribunal, nakon savjetovanja s glavnim tajnikom, daje odobrenje. Ako se stranke ne dogovore ni na jednom takvom proceduralnom jeziku, svaki od njih može odabrati jedan od službenih jezika (tj, Engleski, Francuski i španjolski) za ovu svrhu.
2. Ako stranke odabiru dva proceduralna jezika, bilo koji instrument može biti podnesen na bilo kojem jeziku. Na raspravama se može koristiti bilo koji jezik, predmet, ako Tribunal to zahtijeva, do prevođenja i tumačenja. Nalozi i presuda Međunarodnog suda dostavljaju se i vode zapisnici na oba proceduralna jezika, obje su verzije jednako vjerodostojne.

Pravilo 23 Primjerci instrumenata

Osim ako Međunarodno sud ne savjetuje drugačije nakon savjetovanja sa strankama i glavnim tajnikom, svaki zahtjev, pledovanje, primjena, pismeno opažanje, prateća dokumentacija, ako ijedan, ili drugi instrument podnosi se u obliku potpisanog originala uz sljedeći broj dodatnih primjeraka:

1. prije nego što se utvrdi broj članova Tribunala: pet;
2. nakon što se utvrdi broj članova Tribunala: dva više od broja njegovih članova.

Pravilo 24 Prateća dokumentacija

Prateća dokumentacija obično se podnosi zajedno s instrumentom na koji se odnosi, i u svakom slučaju unutar roka utvrđenog za podnošenje takvog instrumenta.

Pravilo 25 Ispravljanje pogrešaka

Može doći do slučajne pogreške u bilo kojem instrumentu ili pratećem dokumentu, uz pristanak druge stranke ili napuštanjem Meñunarodnog suda, biti ispravljena u bilo kojem trenutku prije dodjele nagrade.

Pravilo 26 Vremenske granice

1. Ako je potrebno, Međunarodni sud utvrđuje vremenske rokove određivanjem datuma za završetak različitih koraka u postupku. Međunarodni sud može delegirati ovu vlast svom predsjedniku.
2. Sud može produljiti bilo koje vremensko ograničenje koje je odredio. Ako Tribunal ne zasjeda, tu moć obavlja njegov predsjednik.
3. Svaki korak koji je poduzeo nakon isteka roka koji se primjenjuje neće se zanemariti osim ako Tribunal, u posebnim okolnostima i nakon što je drugoj strani dao mogućnost iznošenja svojih stavova, odluči drugačije.

Pravilo 27 Odricanje

Stranka koja zna ili je trebala znati da se odredba administrativnih i financijskih propisa, ovih Pravila, bilo kojeg drugog pravila ili sporazuma koji se primjenjuje na postupak, ili naredba Meñunarodnog suda nije ispoštovana i koji nije odmah iznio svoje prigovore protiv toga, smatrat će se - pod uvjetom članka 45 Konvencije - da se odriče prava prigovora.

Pravilo 28 Trošak postupka

1. Ne dovodeći u pitanje konačnu odluku o plaćanju troškova postupka, Tribunal može, osim ako se stranke drugačije dogovore, odlučiti:
   • u bilo kojoj fazi postupka, dio koji će platiti svaka strana, u skladu s administrativnom i financijskom uredbom 14, naknada i troškova Međunarodnog suda i troškova korištenja objekata Centra;
   • u odnosu na bilo koji dio postupka, da su povezani troškovi (kako je utvrdio glavni tajnik) snosit će u cijelosti ili u određenom udjelu jedna od strana.
2. Odmah nakon zaključenja postupka, svaka stranka dužna je Međunarodnom sudu podnijeti izvještaj o troškovima koji su razumno nastali ili ga snosi u postupku, a glavni tajnik će Tribunalu dostaviti račun o svim iznosima koje svaka stranka plaća Centru i o svim troškovima koje je pretrpio Centar za postupak. Tribunal može, prije nego što je nagrada dodijeljena, zatražiti od stranaka i generalnog sekretara dodatne informacije o troškovima postupka.

Poglavlje IV. Pismeni i usmeni postupak

Pravilo 29 Normalni postupaka

Osim ako se stranke drugačije dogovore, postupak se sastoji od dvije različite faze: pisani postupak koji slijedi usmeni.

Pravilo 30 Prijenos zahtjeva

Čim se ustroji Tribunal, generalni tajnik će svakom članu dostaviti primjerak zahtjeva kojim je pokrenut postupak, prateće dokumentacije, obavijesti o registraciji i svake komunikacije zaprimljene od bilo koje strane u odgovoru na nju.

Pravilo 31 Pismeni postupak

1. Pored zahtjeva za arbitražom, pisani postupak sastoji se od sljedećih podneska, podnesena u roku koji je odredio Sud:
   • uspomenu na molbu stranke;
   • protu-memorijala druge strane;i, ako se stranke dogovore ili Tribunal smatra da je to potrebno:
   • odgovor stranke koja je uputila zahtjev; i
   • uzvraćanje druge strane.
2. Ako je zahtjev podnio zajednički, svaka stranka će, unutar istog vremenskog roka koji je odredio Sud, podnijeti svoj spomen i, ako se stranke dogovore ili Tribunal smatra da je to potrebno, njegov odgovor; međutim, stranke se mogu umjesto toga složiti da jedna od njih, u smislu stavka (1), smatraju se strankom koja je zatražila zahtjev.
3. Spomen obilježje sadrži: iskaz relevantnih činjenica; iskaz zakona; i podnesci. Protiv spomen-obilježja, odgovor ili ponovna presuda sadrže priznavanje ili negiranje činjenica navedenih u prošlom prethodnom podnesku; bilo kakve dodatne činjenice, ako je potrebno; primjedbe koje se tiču ​​zakona u posljednjem prethodnom podnesku; izjava o zakonu kao odgovor na nju; i podnesci.

Pravilo 32 Usmeni postupak

1. Usmeni postupak sastoji se od saslušanja Tribunala od stranaka, njihovi agenti, savjetnici i zagovornici, i svjedoka i vještaka.
2. Osim ako nijedna strana stranka, Tribunal, nakon savjetovanja s glavnim tajnikom, može dopustiti drugim osobama, osim stranaka, njihovi agenti, savjetnici i zagovornici, svjedoci i vještaci tijekom njihovog svjedočenja, i časnici Tribunala, da prisustvuju ili promatraju sva ili dijela saslušanja, podložna odgovarajućim logističkim aranžmanima. Sud će u takvim slučajevima uspostaviti postupke za zaštitu vlastitih ili povlaštenih podataka.
3. Članovi Međunarodnog suda mogu, tijekom saslušanja, postavljati pitanja strankama, njihovi agenti, savjetnici i zagovornici, i pitajte ih za objašnjenja.

Pravilo 33 Marširanje dokaza

Ne dovodeći u pitanje pravila koja se odnose na izradu dokumenata, svaka stranka će, unutar vremenskih rokova koji je odredio Sud, komunicirati s glavnim tajnikom, za prosljeđivanje Međunarodnom sudu i drugoj strani, precizne informacije u vezi s dokazima koje namjerava iznijeti i onima koje namjerava zatražiti od Meñunarodnog suda, zajedno s naznakom točaka na koje će se takvi dokazi usmjeriti.

Pravilo 34 Dokaz: Generalni principi

1. Sud će ocjenjivati ​​prihvatljivost bilo kakvih izvedenih dokaza i njegove dokazne vrijednosti.
2. Tribunal može, ako to smatra potrebnim u bilo kojoj fazi postupka:
   • pozovite stranke da izrade dokumente, svjedoci i vještaci; i
   • posjetite bilo koje mjesto vezano za spor ili vodite istrage tamo.
3. Stranke će surađivati ​​s Međunarodnim sudom u proizvodnji dokaza i u drugim mjerama predviđenim u stavu 2 (2). Sud će službeno uzeti u obzir da stranka nije ispunila svoje obveze iz ovog stavka i bilo koje razloge za takav propust..
4. Troškovi nastali u stvaranju dokaza i poduzimanju drugih mjera u skladu sa stavkom (2) smatrat će se dijelom troškova koje stranke snose u smislu čl 61(2) Konvencije.

Pravilo 35 Ispitivanje svjedoka i vještaka

1. Svjedoci i vještaci ispituju pred Tribunalom stranke pod kontrolom njegovog predsjednika. Pitanja im može postaviti i svaki član Suda.
2. Prije svjedočenja svaki svjedok daje sljedeću izjavu:"Svečano izjavljujem na svoju čast i savjest da ću govoriti istinu, cijelu istinu i ništa osim istine. "
3. Prije davanja izjave svaki stručnjak daje sljedeću izjavu:"Svečano izjavljujem na svoju čast i savjest da će moja izjava biti u skladu s mojim iskrenim uvjerenjem."

Pravilo 36 Svjedoci i vještaci: Posebna pravila

Bez obzira na Pravilo 35 Tribunal može:

1. priznati dokaz koji je dao svjedok ili vještak pismenom izjavom; i
2. uz pristanak obje strane, organizirati ispitivanje svjedoka ili vještaka drugačije nego pred samim Tribunalom. Sud će odrediti predmet ispitivanja, vremensko ograničenje, postupak koji se slijedi i ostale pojedinosti. Stranke mogu sudjelovati u ispitivanju.

Pravilo 37 Posjete i upiti; Podnesci stranaka koje se ne osporavaju

1. Ako Sud smatra da je potrebno posjetiti bilo koje mjesto vezano za spor ili provesti istragu tamo, u tom smislu naredit će naredbu. Naredba određuje opseg posjete ili predmet ispitivanja, vremensko ograničenje, postupak koji se slijedi i ostale pojedinosti. Stranke mogu sudjelovati u bilo kojem posjetu ili istrazi.
2. Nakon savjetovanja s obje strane, Sud može dopustiti osobi ili subjektu koji nije stranka u sporu (u ovom pravilu nazvanom "nesporna stranka") podnijeti pismeni podnesak Međunarodnom sudu u vezi s pitanjem iz okvira spora. U određivanju da li dopustiti takvo podnošenje, Sud će razmotriti, između ostalog, u kojoj mjeri:
   • podnesak stranke koji ne osporava pomogao bi Tribunalu u utvrđivanju činjeničnog ili pravnog pitanja u vezi s postupkom, iznošenjem perspektive, određeno znanje ili uvid koji se razlikuje od onih koji se raspravljaju;
   • podnošenje stranke koja se ne osporava bavila bi se pitanjem iz okvira spora;
   • stranka koja ne spori značajni je interes za postupak.

Sud osigurava da podnošenje stranaka koje ne osporavaju ne ometa postupak ili nepotrebno opterećuje ili nepravedno nanosi štetu bilo kojoj strani, i da obje strane imaju priliku predstaviti svoja zapažanja o podnesku stranaka koje ne osporavaju.

Pravilo 38 Zatvaranje postupka

1. Kada se završi prezentacija predmeta od strane stranaka, postupak se proglašava zaključenim.
2. Izuzetno, Tribunal može, prije nego što je nagrada dodijeljena, ponovo otvoriti postupak na osnovu toga što dolaze novi dokazi takve naravi da predstavljaju presudan faktor, ili da postoji vitalna potreba za pojašnjenjem nekih određenih točaka.

Poglavlje V. Posebni postupci

Pravilo 39 Privremene mjere

1. U bilo koje vrijeme nakon pokretanja postupka, stranka može zatražiti da privremene mjere za očuvanje njegovih prava preporuče Tribunal. U zahtjevu se navode prava koja se trebaju sačuvati, mjere čija se preporuka traži, i okolnosti koje zahtijevaju takve mjere.
2. Tribunal daje prednost razmatranju zahtjeva podnesenog u skladu sa stavkom (1).
3. Međunarodni sud također može preporučiti privremene mjere na vlastitu inicijativu ili preporučiti mjere koje nisu one navedene u zahtjevu. Svoje preporuke može u bilo kojem trenutku izmijeniti ili opozvati.
4. Sud preporučuje samo privremene mjere, ili izmijeniti ili opozvati njegove preporuke, nakon što je svakoj stranci pružio priliku da iznese svoja zapažanja.
5. Ako stranka podnese zahtjev u skladu sa odst (1) prije konstituiranja Suda, Generalni sekretar će, na zahtjev bilo koje stranke, utvrditi vremenske rokove za koje će stranke iznijeti primjedbe na zahtjev, tako da Sud i njegov zahtjev može odmah razmotriti zahtjev i primjedbe.
6. Ništa u ovom Pravilu ne sprečava stranke, pod uvjetom da su u sporazumu to i odredili, pri čemu daju svoj pristanak, od zahtjeva bilo kojeg sudskog ili drugog organa za određivanje privremenih mjera, prije ili nakon pokretanja postupka, radi očuvanja njihovih prava i interesa.

Pravilo 40 Pomoćna potraživanja

1. Osim ako se stranke drugačije dogovore, stranka može podnijeti slučajnu ili dodatnu tužbu ili protutužbeni zahtjev koji proizlazi izravno iz predmeta spora, pod uvjetom da je takav dodatni zahtjev unutar odobrenja stranaka i na drugi način u nadležnosti Centra.
2. Slučajna ili dodatna tužba podnosi se najkasnije u odgovoru, a protutužbeni zahtjev najkasnije na protumjeralištu, osim ako Tribunal, na opravdanje stranke koja podnosi pomoćnu tužbu i na razmatranje bilo kojeg prigovora druge stranke, ovlašćuje podnošenje zahtjeva u kasnijoj fazi postupka.
3. Sud će odrediti vremenski rok u kojem stranka protiv koje se podnosi pomoćni zahtjev može podnijeti svoje primjedbe.

Pravilo 41 Preliminarni prigovori

1. Svaki prigovor da spor ili bilo koji drugi sporedni zahtjev nisu u nadležnosti Centra ili, iz drugih razloga, nije u nadležnosti Međunarodnog suda što se prije može izvršiti. Stranka će prigovor podnijeti glavnom tajniku najkasnije nakon isteka roka određenog za podnošenje kontramenta, ili, ako se prigovor odnosi na pomoćni zahtjev, za podnošenje ponovne prijave - osim ako stranke u to vrijeme nisu nepoznate činjenice na kojima se temelji prigovor.
2. Sud može na vlastitu inicijativu razmotriti, u bilo kojoj fazi postupka, bilo da je spor ili bilo koji drugi sporedni zahtjev u nadležnosti Centra i u njegovoj nadležnosti.
3. Nakon formalnog podnošenja prigovora koji se odnosi na spor, Tribunal može odlučiti obustaviti postupak po osnovanosti postupka. Predsjednik Tribunala, nakon savjetovanja s ostalim članovima, utvrdit će rok u kojem stranke mogu izjaviti primjedbe na prigovor.
4. Sud odlučuje o tome hoće li daljnji postupak koji se odnosi na prigovor podložan stavku ili ne (1) biti usmeni. Prigovor se može rješavati kao preliminarno pitanje ili mu se pridružiti osnovanost spora. Ako Tribunal odbaci prigovor ili mu se pridruži meritumu, još jednom će utvrditi vremenske rokove za daljnje postupke.
5. Osim ako se stranke nisu složile s drugim ubrzanim postupkom za unošenje prethodnih prigovora, stranka može, ne kasnije od 30 dana nakon konstituiranja Meñunarodnog suda, i u svakom slučaju prije prvog zasjedanja Suda, podnijeti prigovor da je zahtjev očito bez pravnog osnova. Stranka mora što je preciznije odrediti osnovu za prigovor. Tribunal, nakon što je strankama dao priliku da iznesu svoja zapažanja o prigovoru, treba, na svojoj prvoj sjednici ili odmah nakon toga, obavijestiti stranke o svojoj odluci o prigovoru. Odluka Međunarodnog suda ne dovodi u pitanje pravo stranke na podnošenje prigovora u skladu sa stavkom 1 (1) ili za prigovor, u toku postupka, da zahtjev nema zakonsku zaslugu.
6. Ako Sud odluči da spor nije u nadležnosti Centra ili nije u njegovoj nadležnosti, ili da su svi zahtjevi očigledno bez zakonskih osnova, u tom će svrhu donijeti nagradu.

Pravilo 42 Zadano

1. Ako stranka (u ovom Pravilu nazvanom "stranka koja ne ispunjava uvjete") se ne pojavi ili prezentira svoj slučaj u bilo kojoj fazi postupka, može druga strana, u bilo koje vrijeme prije prekida postupka, zatražiti od Međunarodnog suda da se bavi pitanjima koja su mu postavljena i da donese presudu.
2. Sud će o takvom zahtjevu odmah izvijestiti stranku koja ne ispunjava uvjete. Osim ako nije uvjereno da se ta stranka ne namjerava pojaviti niti predstaviti svoj slučaj u postupku, to će učiniti, u isto vrijeme, dodijelite milosno razdoblje i u tu svrhu:
   • ako ta stranka nije podnijela molbu ili bilo koji drugi instrument u roku utvrđenom za to, odrediti novo vremensko ograničenje za njegovo podnošenje; ili
   • ako se ta stranka nije pojavila ili je predstavila svoj slučaj na raspravi, odrediti novi datum za saslušanje.
3. Razdoblje milosti ne smije, bez pristanka druge strane, prekoračiti 60 dana.
4. Nakon isteka razdoblja milosti ili kada, u skladu sa stavkom (2), takvo razdoblje nije odobreno, Sud će nastaviti razmatranje spora. Ako se neplatila stranka ne pojavi ili iznese svoj slučaj, ne smatra se priznavanjem tvrdnji druge strane.
5. Sud će ispitati nadležnost Centra i njegovu nadležnost u sporu i, ako je zadovoljan, odlučiti je li podnesen podnesak utemeljen u činjenici i zakonu. Do kraja, može, u bilo kojoj fazi postupka, nazovite stranku koja se pojavi za podnošenje opažanja, predočiti dokaze ili podnijeti usmena objašnjenja.

Pravilo 43 Nagodba i ukidanje

1. Ako, prije donošenja nagrade, strane se dogovaraju o rješenju spora ili na drugi način da obustave postupak, Tribunal, ili glavnog tajnika ako Tribunal još nije uspostavljen, treba, na njihov pismeni zahtjev, u nalogu da se zabilježi obustava postupka.
2. Ako stranke predaju glavnom tajniku puni i potpisani tekst svoje nagodbe i pismenim putem zatraže od Tribunala da takvu nagodbu utjelovljuje u presudi, Sud može nagodbu zabilježiti u obliku presude.

Prekid na zahtjev stranke

Ako stranka zatraži obustavu postupka, Tribunal, ili glavnog tajnika ako Tribunal još nije uspostavljen, naredbom će utvrditi vremenski rok u kojem druga strana može izjaviti da li se protivi prekidu. Ako se u roku ne podnese nikakav prigovor u pisanom obliku, Smatra se da je druga strana pristala na obustavu i Međunarodni sud, ili ako je prikladno Glavni tajnik, naredbom će zabilježiti obustavu postupka. Ako se uloži prigovor, postupak se nastavlja.

Pravilo 45 Prekid zbog propusta stranaka da djeluju

Ako strane ne poduzmu bilo kakve korake u postupku tokom šest uzastopnih mjeseci ili u razdoblju koje se mogu složiti s odobrenjem Suda, ili od glavnog tajnika ako Tribunal još nije uspostavljen, smatrat će se da su obustavili postupak i Tribunal, ili ako je prikladno Glavni tajnik, treba, nakon obavijesti strankama, kako bi se zabilježilo prekid.

Poglavlje VI. Nagrada

Pravilo 46 Priprema nagrade

Nagrada (uključujući svako pojedinačno ili protivno mišljenje) sastavljaju se i potpisuju u roku 120 dana nakon zaključenja postupka. Tribunal može, međutim, produžiti to razdoblje još 60 dana, ako u protivnom ne bi mogao izraditi nagradu.

Pravilo 47 Nagrada

1. Nagrada mora biti u pisanom obliku i sadržavati:
   • precizno označavanje svake stranke;
   • izjavu da je Tribunal osnovan na osnovu Konvencije, i opis metode njegovog konstituiranja;
   • ime svakog člana Tribunala, i identifikaciju tijela za imenovanje svakog od njih;
   • imena agenata, savjetnici i zagovornici stranaka;
   • datumi i mjesto zasjedanja Tribunala; (f) sažetak postupka;
     • izjavu o činjenicama koju je utvrdio Međunarodni sud;
     • podnesci stranaka;
     • odluku Međunarodnog suda o svakom pitanju koje mu je postavljeno, zajedno s razlozima na kojima se odluka temelji; i
     • bilo koju odluku Međunarodnog suda u vezi s troškom postupka.
2. Nagradu potpisuju članovi Tribunala koji su za nju glasali; datum svakog potpisa bit će naveden.
3. Svaki član Međunarodnog suda može priložiti svoje pojedinačno mišljenje na odluku, da li se ne slaže s većinom ili ne, ili izjavu svog neslaganja.

Pravilo 48 Isplata nagrade

1. Nakon potpisivanja od strane posljednjeg arbitra za potpis, generalni sekretar će odmah izvršiti:
   1. ovjeriti izvorni tekst nagrade i pohraniti ga u arhivu Centra, zajedno sa svakim pojedinačnim mišljenjima i izjavama neslaganja; i
   2. otpremiti ovjerenu kopiju nagrade (uključujući pojedinačna mišljenja i izjave neslaganja) svakoj stranci, s naznakom datuma otpreme na izvornom tekstu i na svim kopijama.
2. Nagrada će se smatrati dodijeljenom na dan otpreme ovjerenih kopija.
3. Glavni tajnik će, na zahtjev, staviti stranci na raspolaganje dodatne ovjerene kopije nagrade.
4. Centar neće objaviti nagradu bez pristanka stranaka. Centar će, međutim, odmah u svoje publikacije uključiti ulomke pravnih obrazloženja Suda.

Dopunske odluke i ispravljanja

1. Unutar 45 dana nakon datuma na koji je nagrada dodijeljena, svaka stranka može zahtijevati, sukladno čl 49(2) Konvencije, dopunska odluka o, ili ispravljanje, nagrada. Takav zahtjev uputit će se pismenim putem Generalnom tajniku. Zahtjev će:
   • identificirati nagradu na koju se odnosi;
   • navedite datum zahtjeva;
   • detaljno navesti:
     • bilo koje pitanje koje, prema mišljenju stranke koja podnosi zahtjev, Tribunal je izostavio odluku o presudi; i
     • bilo kakve pogreške u dodjeli za koje se ispravlja strana koja je zatražila; i
   • biti popraćen naknadom za podnošenje zahtjeva.
2. Nakon primitka zahtjeva i naknade za smještaj, generalni sekretar će odmah:
   • registrirati zahtjev;
   • obavijestiti stranke o registraciji;
   • poslati drugoj strani kopiju zahtjeva i bilo koju prateću dokumentaciju; i
   • poslati svakom članu Međunarodnog suda primjerak obavijesti o registraciji, zajedno s kopijom zahtjeva i ostalom pratećom dokumentacijom.
3. Predsjednik Tribunala konzultira članove oko toga da li je potrebno da se Sud sastane kako bi razmotrio zahtjev. Sud će odrediti vremenski rok za stranke na koji će podnijeti svoje primjedbe na zahtjev i odrediti postupak za njegovo razmatranje.
4. pravila 46-48 primjenjuju se, mutatis mutandis, bilo kojoj odluci Međunarodnog suda u skladu s ovim pravilom.
5. Ako generalni sekretar primi zahtjev više od 45 dana nakon donošenja nagrade, odbiti će registrirati zahtjev i o tome će odmah obavijestiti stranku koja podnosi zahtjev.

Poglavlje VII Tumačenje, Revizija i poništenje nagrade

Pravilo 50 Aplikacija

1. Zahtjev za tumačenje, revizija ili poništenje nagrade uputit će se pisanim putem glavnom tajniku i:
   1. identificirati nagradu na koju se odnosi;
   2. navesti datum prijave;
   3. detaljno navesti:
      • u zahtjevu za tumačenje, precizne točke u sporu;
      • u zahtjevu za reviziju, sukladno čl 51(1) Konvencije, promjena tražena u nagradi, otkriće neke činjenice takve naravi koja presudno utječe na nagradu, i dokaz da je prilikom donošenja presude ta činjenica bila nepoznata Tribunalu i podnositelju zahtjeva, i da nepoznavanje podnositelja zahtjeva o toj činjenici nije zbog nepažnje;
      • u zahtjevu za poništenje, sukladno čl 52(1) Konvencije, razloge na kojima se temelji. Ti su razlozi ograničeni na slijedeće:
        • da Tribunal nije pravilno formiran;
        • da je Tribunal očito prekoračio svoje ovlasti;
        • da je postojala korupcija od strane člana Tribunala;Pravila arbitraže
        • da je došlo do ozbiljnog odstupanja od temeljnog pravila postupka;
        • da nagrada nije navela razloge na kojima se temelji;
   4. biti popraćeno plaćanjem naknade za podnošenje zahtjeva.
2. Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka (3), nakon prijema zahtjeva i naknade za smještaj, generalni sekretar će odmah:
   • registrirajte aplikaciju;
   • obavijestiti stranke o registraciji; i
   • poslati drugoj strani kopiju zahtjeva i bilo koju prateću dokumentaciju.
3. Glavni tajnik odbija odbiti zahtjev za:
   1. revizija, ako, sukladno čl 51(2) Konvencije, to nije napravljeno unutar 90 dana nakon otkrića nove činjenice i u svakom slučaju u roku od tri godine od datuma kada je nagrada dodijeljena (ili bilo kakvu naknadnu odluku ili ispravku);
   2. poništenje, ako, sukladno čl 52(2) Konvencije, nije napravljeno:
      1. unutar 120 dana nakon datuma na koji je nagrada dodijeljena (ili bilo kakvu naknadnu odluku ili ispravku) ako se prijava temelji na bilo kojem od sljedećih razloga:
         • Tribunal nije pravilno formiran;
         • Tribunal je očito prekoračio svoja ovlaštenja;
         • došlo je do ozbiljnog odstupanja od temeljnog pravila postupka;
         • nagrada nije navela razloge na kojima se temelji;
      2. u slučaju korupcije od strane člana Tribunala, unutar 120 dana nakon otkrića, i u svakom slučaju u roku od tri godine od datuma kada je nagrada dodijeljena (ili bilo kakvu naknadnu odluku ili ispravku).
4. Ako glavni tajnik odbije registrirati zahtjev za reviziju, ili poništenje, o svom odbijanju odmah će obavijestiti stranku koja je uputila zahtjev.

Pravilo 51 Tumačenje ili revizija: Daljnji postupci

1. Nakon registracije zahtjeva za tumačenje ili reviziju nagrade, generalni sekretar će odmah:
   • poslati svakom članu izvornog Međunarodnog suda primjerak obavijesti o registraciji, zajedno s kopijom prijave i prateće dokumentacije; i
   • zatražiti od svakog člana Međunarodnog suda da ga obavijesti u određenom roku da li je član voljan sudjelovati u razmatranju zahtjeva.
2. Ako su svi članovi Međunarodnog suda izrazili spremnost da sudjeluju u razmatranju zahtjeva, o tome će generalni tajnik obavijestiti članove Suda i stranke. Nakon otpreme tih obavijesti, Sud će se smatrati obnovljenim.
3. Ako se Tribunal ne može obnoviti u skladu sa stavkom (2), generalni tajnik će o tome obavijestiti stranke i pozvati ih da nastave, čim prije, da se formira novi Sud, uključujući isti broj arbitara, i imenovani istom metodom, kao izvorni.

Pravilo 52 Poništenje: Daljnji postupci

1. Nakon registracije zahtjeva za poništenje nagrade, Generalni tajnik će odmah zatražiti od predsjednika Upravnog vijeća da imenuje ad hoc Odbor u skladu s člankom 52(3) Konvencije.
2. Odbor će se smatrati osnovan na dan kad glavni tajnik obavijesti stranke da su svi članovi prihvatili njihovo imenovanje. Prije ili na prvom zasjedanju Odbora, svaki član mora potpisati izjavu koja je u skladu s onom utvrđenom u Pravilu 6(2).

Pravilo 53 Poslovnik

Odredbe ovih Pravila primjenjuju se na odgovarajući način na bilo koji postupak koji se odnosi na tumačenje, reviziju ili poništenje presude i na odluku Međunarodnog suda ili odbora.

Pravilo 54 Ostanite na izvršavanju nagrade

1. Stranka koja je zatražila tumačenje, revizija ili poništenje nagrade može biti u svojoj prijavi, a svaka stranka može u bilo kojem trenutku prije konačnog rješenja zahtjeva, zatražiti odgodu izvršenja dijela ili cijele nagrade na koju se zahtjev odnosi. Sud ili Odbor daju prednost razmatranju takvog zahtjeva.
2. Ako zahtjev za reviziju ili poništenje presude sadrži zahtjev za obustavu izvršenja, Generalni sekretar će, zajedno s obavijesti o registraciji, obavjestiti obje strane o privremenom zadržavanju nagrade. Čim Tribunal ili Odbor budu osnovani, ako bilo koja strana zatraži, vladati unutar 30 dana o tome treba li nastaviti s takvim boravkom; osim ako ne odluči nastaviti boravak, automatski se prekida.
3. Ako je odobreno odlaganje izvršenja u skladu sa stavkom (1) ili nastavljeno u skladu sa stavkom (2), Tribunal ili Odbor mogu u bilo kojem trenutku izmijeniti ili otkazati boravak na zahtjev bilo koje stranke. Sva zadržavanja automatski prestaju s datumom donošenja konačne odluke o zahtjevu, osim što Odbor koji odobri djelomičnu poništenje presude može naložiti privremeni prekid izvršenja nevažećeg dijela kako bi bilo koja strana dala priliku da zatraži svaki novi Međunarodni sud osnovan na temelju članka 52(6) Konvencije o odobravanju boravka u skladu s pravilom 55(3).
4. Zahtjev prema stavku (1), (2) (druga rečenica) ili

(3) moraju navesti okolnosti koje zahtijevaju boravak ili njegovu izmjenu ili prekid. Zahtjev će se odobriti tek nakon što Tribunal ili Odbor pruži svakoj strani mogućnost da iznese svoje primjedbe.

(5) Glavni tajnik odmah će obavijestiti obje strane o obustavi izvršenja svake presude i o izmjeni ili prekidu takvog zadržavanja, koji stupa na snagu na datum kad otpremi takvu obavijest.

Pravilo 55 Ponovno podnošenje spora nakon poništenja

1. Ako Odbor poništi dio ili cijelu nagradu, svaka strana može tražiti ponovno slanje spora novom Sudu. Takav zahtjev uputit će se pismenim putem Generalnom tajniku i:
   1. identificirati nagradu na koju se odnosi;
   2. navedite datum zahtjeva;
   3. detaljno objasniti koji aspekt spora treba podnijeti Sudu; i
   4. biti popraćen naknadom za podnošenje zahtjeva.
2. Nakon primitka zahtjeva i naknade za smještaj, generalni sekretar će odmah:
   1. upisati ga u Arbitražni registar;
   2. obavijestiti obje strane o registraciji;
   3. poslati drugoj strani kopiju zahtjeva i bilo koju prateću dokumentaciju; i
   4. pozvati stranke da nastave, čim prije, da se formira novi Sud, uključujući isti broj arbitara, i imenovani istom metodom, kao izvorni.
3. Kad bi prvotna nagrada bila poništena samo djelomično, novi sud neće ponovno razmotriti nijedan dio presude koji nije tako poništen. Može, međutim, u skladu s postupcima utvrđenim u pravilu 54, ostati ili nastaviti zadržavati izvršavanje nenamjenjenog dijela nagrade do dana donošenja vlastite nagrade.
4. Osim ako u stavcima nije drugačije određeno (1)-(3), ova Pravila primjenjuju se na postupak koji je ponovno poslan u sporu na isti način kao da je takav spor podnesen u skladu s Pravilima o institucijama..

Poglavlje VIII. Opće odredbe

Pravilo 56 Završne odredbe

1. Tekstovi ovih Pravila na svakom službenom jeziku Centra moraju biti podjednako vjerodostojni.
2. Ova se Pravila mogu nazivati ​​"Arbitražnim pravilima" Centra.