Tumačenje ugovora u arbitraži ulaganja središnje je mjesto za rješavanje sporova u kojima su primjenjivi međunarodni instrumenti često složeni i otvoreni za konkurentska čitanja. Praktično tumačenje određuje nadležnost, opseg zaštite i na kraju ishod sporova. U prethodnoj bilješci, Označili smo Kako investicijski sudovi pristupaju tumačenju ugovora. U ovoj bilješci, Pobliže pogledamo Bečka konvencija o pravu ugovora („VCLT”) i kako se u praksi primjenjuju njegova pravila.
Arbitrage ulagača i države nastaju u skladu s bilateralnim ili multilateralnim ugovorima o ulaganjima koje su zaključile države. Ovi ugovori pružaju zaštitu stranim ulagačima, I kad je prekršen, Ulagači mogu izravno podnijeti zahtjeve protiv države domaćina pred međunarodnim sudovima.
Međunarodni zakon o ulaganju, s arbitražom kao primarnim mehanizmom rješavanja sporova, Često se raspravlja o suverenitetu, regulatorna autonomija, i zaštita investitora. U središtu rješavanja ovih rasprava leži ugovor o tumačenju. To je proces koji život daje međunarodnim sporazumima, Prevođenje apstraktnih odredbi u konkretna zakonska prava i obveze. To je ono što donosi "crno -bijeli tekstovi”Za život u stvarnim sporovima.[1] Kao što je rečeno, „Zakon je tumačenje, a tumačenje je život zakona.”[2]
Temeljna uloga Bečke konvencije o zakonu ugovora
Tumačenje ugovora nije točna znanost i već je dugo predmet znanstvene rasprave.[3] Još, temelj ostaje stabilan. VCLT, usvojeno u 1969, postavlja utvrđeni okvir za tumačenje ugovora.[4] Kako VCLT odražava uobičajeno međunarodno pravo,[5] Arbitražni sudovi to primjenjuju univerzalno, uključujući države koje ga nikada nisu formalno ratificirale.[6]
VCLT posvećuje tri članka tumačenju: Članci 31, 32 i 33. Polazište je uvijek članak 31, što utvrđuje opće pravilo tumačenja. Ovaj članak identificira četiri elementa koja se moraju razmotriti zajedno: dobra vjera, obično značenje, kontekst, i predmet i svrha. Dok sudovi često započinju s običnim značenjem pojmova, Članak 31 ne uspostavlja hijerarhiju među tim elementima. umjesto, Oni će se primijeniti u kombinaciji, u onome što je Tribunal u Peking svaki put promet v. Gana (ja) opisano kao "Proces progresivnog okruženja.” [7]
Pretpostavimo da je ova integrirana analiza u skladu s člankom 31 Ostavlja značenje dvosmisleno, opskuran, ili očito apsurdno. U tom slučaju, Tribunali se tada mogu okrenuti članku 32, koji predviđa dopunska sredstva kao što su Travaux préparatoires i okolnosti zaključka ugovora koje će se uzeti u obzir. Konačno, Članak 33 upravlja tumačenjem ugovora ovjerenih na dva ili više jezika.
Dobra vjera u skladu s člankom 31 VCLT
Kao opće pravilo, Tumačenje ugovora u arbitraži ulaganja zahtijeva da se čitaju međunarodni ugovori u „dobra vjera”.[8] Sudovi redovito pozivaju članak 31(1) VCLT, koji ugrađuje ovaj princip.[9] Iako principu nedostaje precizna definicija, Investicijski sudovi to općenito smatraju općim načelom zakona.[10] U Inceysa v. Spasitelja, Tribunal je objasnio opseg i sadržaj ovog načela pozivajući se na latinski izraz bona fide, što odražava "Duh odanosti, poštovanje zakona i vjernosti”.[11] Komentatori također dobru vjeru smatraju općim standard ponašanja za tumavnike, zahtijevajući da djeluju razumno i pravilno.[12] To nije neovisni kriterij, već vodeći princip koji prožima proces interpretacije.[13] Tumačenje ugovora u dobroj vjeri, stoga, znači primjena članaka 31 do 33 od vclt s "uravnotežena, nepristrano i nije unaprijed zamišljeno”Pristup.[14]
Obično značenje u skladu s člankom 31 VCLT
Tumačenje ugovora u arbitraži ulaganja zahtijeva davanje učinka „obično značenje”Ugovora o ugovoru, Kao što je predvidio članak 31 VCLT.[15] Tribunal u Uvijek v. Slovenija objasnio da je uobičajeno značenje značenje koje se u vrijeme zaključka pripisuje ugovorima.[16] Naglasio je da "Uvjeti ugovora moraju se tumačiti prema značenju koje su posjedovali, ili koji bi im se pripisao, U svjetlu jezične uporabe u to vrijeme.”[17] Tribunal je to dodao, Kao normalan princip tumačenja, „Sud ili Tribunal trebali bi nastojati dati smisao svakoj od tumačenja riječi.”[18]
Stoga, Obično se značenje shvaća kao što tekst prenosi razumnom čitatelju putem „značenja riječi"I"prihvaćeni propisi gramatike i sintakse.”[19] Ovo značenje mora se objektivno utvrditi, bez upućivanja na subjektivne namjere potpisnika.[20] Kako je jezik dinamičan, Identificiranje uobičajenog značenja uključuje razumijevanje izvorne i suvremene percepcije pojmova, osim ako stranke izričito nisu namijenjene drugačije.[21]
Kontekst u skladu s člankom 31 VCLT
Kao što smo objasnili u prethodnoj bilješci o kontekst u tumačenju ugovora, Članak 31(1) od VCLT -a zahtijeva da se značenje pojmova ugovora shvate u njihovom kontekstu. Odnosi se na položaj izraza unutar ugovora, nisu šire okolnosti zaključka ugovora.[22] Članak 31(2) VCLT dodatno definira ovaj kontekst, propisujući da se sastoji, Pored samog teksta (uključujući njegovu preambulu i anekse): Svaki sporazum koji se odnosi na ugovor koji je sklopljen između svih stranaka u vezi s njegovim zaključkom, i bilo koji instrument od kojih je jedna ili više stranaka u vezi s zaključkom ugovora, a druge stranke prihvatile povezane s ugovorom.[23] Ovaj opseg, ograničeno prvenstveno na "Co-tekst"I"međutekstualni”Materijal, odražava ono što sudovi i sudovi smatraju „lingvistički kontekst”.[24]
Objekt i svrha u skladu s člankom 31 VCLT
Tumačenje ugovora u arbitraži ulaganja također uključuje razmatranje njihovog objekta i svrhe.[25] To znači da se ugovor treba analizirati u cjelini, uključujući ""razlozi za njegov zaključak"I"Moguće namjere izražene u svom tekstu”.[26] Kako su objekt i svrha ugovora o ulaganjima obično formulirani u preambuli,[27] Sudovi često traže preambule prilikom tumačenja međunarodnih ugovora.
Na primjer, u Ebl i tubo sol v. Španija, Tribunal je identificirao objekt i svrhu ugovora o energetskoj povelji („ECT”) pozivajući se na članak 2 ECT-a („Svrha ugovora”) i preambula europske energetske povelje.[28] Tribunal je zaključio da je objekt i svrha ECT-a uspostaviti pravni okvir za dugoročnu suradnju u energetskom polju, Uravnotežavanje državne suverenitet i promocija ulaganja, i da niti jedan cilj dominira drugom.[29] Stoga, Tribunal nije mogao prihvatiti argument podnositelja zahtjeva da ciljevi promocije ulaganja imaju svojstveni prioritet nad državnim suverenitetom.[30]
osim toga, Tumačenje na temelju objekta i svrhe ugovora ograničeno je tekstom ugovora.[31] Ne može zamijeniti uobičajeno značenje uvjeta ili iznos za reviziju ugovora, osim ako sam ugovor izričito ne pruža drugačije.[32]
Načelo učinkovitosti
Princip učinkovitosti (koristan učinak) igra ključnu ulogu u tumačenju ugovora u arbitraži ulaganja.[33] Iako se u VCLT -u nije izričito spomenuto, Sudovi ga često pozivaju kako bi osigurali da odredbe ugovora imaju praktičan učinak.[34] Prema sudovima, Ovaj princip zahtijeva da se odredbe ugovora čitaju zajedno i da „Svaka odredba u sporazumu tumači se na način koji ga čini smislenim, a ne besmislenim (ili inutilan)”.[35] Princip učinkovitosti povezan je s objektom i svrhom ugovora.[36]
Na primjer, u Yukos Universal Limited u. Ruska Federacija, Tribunal je primijenio princip učinkovitosti bez navođenja prilikom tumačenja poreza u ECT.[37] Tribunal je odbacio rusko usko čitanje "Mjere oporezivanja"I"porez,”Obrazloženjem da će investitore ostaviti bez zaštite od eksproprijacijskog oporezivanja i potkopati i odredbu kandži i svrhu povelje.[38]
Međutim, Sudovi također naglašavaju granice principa. U MEMETS V. Gvatemala, Tribunal je to upozorio koristan učinak ne opravdava odlazak od uobičajenog značenja teksta, osim ako alternativno tumačenje ne bi ostavilo odredbu bez ikakvog učinkovitog značenja.[39] Nije dovoljno preferirati interpretaciju koja je samo privlačnija ili korisna; Tribunal mora biti uvjeren da bi alternativa odredba učinila besmislenom.[40]
Dopunska sredstva za tumačenje u skladu s člankom 32 VCLT
Kada je u članku postavljeno primarno sredstvo tumačenja 31 VCLT (obično značenje, kontekst, i predmet i svrha) dokazati nedovoljno, Međunarodni sudovi mogu se obratiti dopunskim sredstvima tumačenja kako je definirano u članku 32 VCLT.[41] Prema ovom članku, Povratak na dopunska sredstva dopušteno je u dva specifična scenarija:[42]
- Da potvrdi značenje koje proizlazi iz primjene članka 31.
- Odrediti značenje kada je tumačenje prema članku 31:
- Značenje ostavlja dvosmisleno ili nejasno; ili
- Dovodi do rezultata koji je očito apsurdan ili nerazuman.
Prema članku postoji nekoliko vrsta dopunskih sredstava 32 VCLT:
- Pripremni rad: Ovi dokumenti mogu ponuditi snažne uvide kada tumači nastoje istražiti namjere potpisnika za zaključivanje ugovora.[43]
- Okolnosti zaključka ugovora: To se odnosi na povijesni kontekst. Međutim, u Južnoamerička srebrna v. Bolivija, Tribunal je naglasio taj članak 32 VCLT dopušta regres samo okolnostima vlastitog zaključka i povijesnog konteksta ugovora, Ne nepovezane ugovore za koje se nije pokazalo da čine dio tih okolnosti.[44]
povrh toga, Iako se u VCLT -u nije spomenuto, Ugovori o ulaganju u modeli koje su izradile vlade mogu se razmotriti u tumačenju.[45] U Siemens v. Argentina, na primjer, Tribunal ih je tretirao kao sekundarni izvor, [46] Usporedivo s pripremnim radom, korisno uglavnom za potvrdu interpretacijskog rezultata.[47]
Tumačenje ugovora ovjereno na dva ili više jezika u skladu s člankom 33 VCLT
Tumačenje ugovora zaključenih i ovjerenih na više jezika regulira članak 33 VCLT. Temeljni princip koji je utvrdio VCLT je da kada je ugovor bio ovjeren na dva ili više jezika, Tekst je podjednako autoritativan na svakom jeziku.[48] osim toga, Uvjeti ugovora uglavnom se pretpostavljaju da imaju isto značenje u svakom autentičnom tekstu.[49] Tamo gdje se pojavljuju razlike, Tribunali ili primjenjuju prevladavajući tekst, Ako je određena,[50] ili uskladiti autentične verzije u svjetlu objekta i svrhe ugovora. [51]
Sporovi se mogu pojaviti nad nijansama određenih pojmova na autentičnim jezicima. Dobra ilustracija je Junefield Gold v. Ekvador, Tamo gdje je Tribunal morao protumačiti klauzulu o rješavanju spora u Kini-Ecuadoru. Engleska verzija ograničena nadležnost za sporove “koji uključuje količinu kompenzacije za eksproprijaciju.”[52] Kontroverza usredotočena na kineski izraz „Uključen” (cipela), ekvivalent "uključuje”. Ekvador je to tvrdio „Uključen” je semantički neutralan, sposobna za značenja poput "poklopac”, „briga”, „uključiti”, „umiješati”, „povezati se”, ili "nositi se sa”. [53] Na toj osnovi, I među ostalim argumentima, tvrdila je da je klauzula navedena samo na sporove oko iznosa kompenzacije, isključujući zakonitost eksproprijacije.[54] Investitor, po kontrastu, gurnuo za šire čitanje, pod kojim „Uključen” Uključili su sve sporove povezane s eksproprijacijom, uključujući njegovu zakonitost.[55]
Tribunal je analizirao sva tri autentična teksta (Engleski, kineski, i španjolski), Prema članku 33 VCLT. Napomenuo je da engleska verzija prevlada u slučaju divergencije.[56] Još, Sve su verzije razmatrane u procesu interpretacije.[57] Izričito je odbacio i restriktivno i pretjerano široko čitanje. To je izjavilo da "uključuje” (i njegov kineski ekvivalent "uključen" (cipela)) ne smije se tumačiti kao previše restriktivno (tj, „samo sporovi povezani s naknadom za eksproprijaciju”) ili previše široko (tj, „bilo koji standard zaštite prema ugovoru, Sve dok je naknada za eksproprijaciju uključena u zahtjeve”).[58]
Zaključak
Tumačenje ugovora u investicijskoj arbitraži nije samo tehnička vježba. I za investitore i države, Način na koji sudovi primjenjuju Bečku konvenciju o zakonu ugovora mogu utvrditi da li ugovor nudi zaštitu, ograničava regulatornu autonomiju, ili čak otvara vrata arbitraži. Razumijevanje načina čitanja odredbi u praksi, kroz dobru vjeru, obično značenje, kontekst, i predmet i svrha, ključno je za procjenu snage potencijalnih zahtjeva ili obrane.
[1] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodne Zakon o ulaganju (2017), str. 2.
[2] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 2, citirajući c. Douzinas, Zakon i pravda u postmodernizmu, u S. Konor (izd.), Cambridge Companion na postmodernizam, 2004, str. 196-223.
[3] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 6; K. tava, Praksa međunarodnih organizacija u tumačenju njihovih sastavnih instrumenata, 16 (1) Časopis za međunarodno rješavanje sporova 1, str. 15.
[4] VCLT, a. 3; Sempra Energy International v. Argentina, Slučaj ICSID br. ARB / 02/16, Odluka o prigovorima na nadležnost, 11 svibanj 2005, za. 141.
[5] Kılıç Građevinarstvo Uvoz Izvoz industrija i trgovina Inc.. Turkmenistan, Slučaj ICSID br. ARB / 10/1, Odluka o članku VII.2 Bilateralnog ugovora Turske-Turkmenistan, 7 svibanj 2012, za. 6.4; Peking Everyway Promet i rasvjeta Limited V. Gana, PCA 2021-15, Konačna nagrada nadležnosti, 30 siječanj 2023, za. 142; Junefield Gold Investments Limited V. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada na Judisction, 2 lipanj 2025, za. 102.
[6] Kılıç Građevinarstvo Uvoz Izvoz industrija i trgovina Inc.. Turkmenistan, Slučaj ICSID br. ARB / 10/1, Odluka o članku VII.2 Bilateralnog ugovora Turske-Turkmenistan, 7 svibanj 2012, za. 6.3; M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 8.
[7] Peking svaki put promet & Tehnologija rasvjete. Co, Ltd v. Republika Gana (ja), Slučaj PCA br. 2021-15, Konačna nagrada nadležnosti (Uštedite u pogledu troškova), 30 siječanj 2023, za. 149.
[8] VCLT, Umjetnost. 31(1).
[9] Sanum Investments Limited v. Laoška narodna demokratska republika (ja), Slučaj PCA br. 2013-13, Dodijeliti, 6 kolovoz 2019, za. 172.
[10] L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 192-193; S. Gdje financiranje sudskih sporova ima svoju cijenu, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 222.
[11] Inceysa Vallisoletana S.L.. v. Republika El Salvador, Slučaj ICSID br. ARB/03/26, Dodijeliti, 2 kolovoz 2006, za. 230; L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 193.
[12] L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 195.
[13] L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 195.
[14] L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 196.
[15] VCLT, Umjetnost. 31(1).
[16] Hrvatska Elektroprivreda d.d. v. Republika Slovenija, Slučaj ICSID br. ARB / 05/24, Odluka o pitanju tumačenja ugovora, 12 lipanj 2009, za. 159.
[17] Hrvatska Elektroprivreda d.d. v. Republika Slovenija, Slučaj ICSID br. ARB / 05/24, Odluka o pitanju tumačenja ugovora, 12 lipanj 2009, za. 159.
[18] Hrvatska Elektroprivreda d.d. v. Republika Slovenija, Slučaj ICSID br. ARB / 05/24, Odluka o pitanju tumačenja ugovora, 12 lipanj 2009, za. 159.
[19] K. Hosseinnejad, Preispitivanje značenja uobičajenog značenja u svjetlu nadležnosti ICJ -a, str. 270-271.
[20] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 9.
[21] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 10.
[22] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 9.
[23] VCLT, Umjetnost. 31(2).
[24] K. Hosseinnejad, Preispitivanje značenja uobičajenog značenja u svjetlu nadležnosti ICJ -a, str. 277.
[25] VCLT, Umjetnost. 31(1).
[26] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 11-12.
[27] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 138.
[28] Ebl (Elektra Baselland Cooperative) i tube sunce pe2 s.l. v. Kraljevina Španjolska, Slučaj ICSID br. ARB/18/42, Dodijeliti, 11 siječanj 2024, za. 682.
[29] Ebl (Elektra Baselland Cooperative) i tube sunce pe2 s.l. v. Kraljevina Španjolska, Slučaj ICSID br. ARB/18/42, Dodijeliti, 11 siječanj 2024, za. 683.
[30] Ebl (Elektra Baselland Cooperative) i tube sunce pe2 s.l. v. Kraljevina Španjolska, Slučaj ICSID br. ARB/18/42, Dodijeliti, 11 siječanj 2024, za. 683.
[31] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 11.
[32] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 11.
[33] Orascom TMT Investments S.à r.l. v. Narodna Demokratska Republika Alžir, Slučaj ICSID br. ARB/12/35, Dodijeliti, 31 svibanj 2017, za. 288.
[34] Orascom TMT Investments S.à r.l. v. Narodna Demokratska Republika Alžir, Slučaj ICSID br. ARB/12/35, Dodijeliti, 31 svibanj 2017, za. 288.
[35] Renco grupa, Inc. v. Republika Peru (ja), Slučaj ICSID br. UNCT/13/1, Odluka o opsegu preliminarnih prigovora ispitanika prema članku 10.20(4), 18 prosinac 2014, za. 177.
[36] Orascom TMT Investments S.à r.l. v. Narodna Demokratska Republika Alžir, Slučaj ICSID br. ARB/12/35, Dodijeliti, 31 svibanj 2017, za. 288; M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 12.
[37] Yukos Universal Limited (Otok Man) v. Ruska Federacija, Slučaj PCA br. 2005-04/AA227, Konačna nagrada, 18 srpanj 2014, za. 1413; L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 196.
[38] Yukos Universal Limited (Otok Man) v. Ruska Federacija, Slučaj PCA br. 2005-04/AA227, Konačna nagrada, 18 srpanj 2014, za. 1413; L. Achtouk-Spivak, u L. Achtouk-Spivak i sur. (ur.), Dobra vjera u međunarodnu arbitražu – Svestrani kameleon? – Institut Dosier XXII (2025), str. 196.
[39] Daniel u. Kape i kapeta, Kasidija & Suradnici V. Republika Gvatemala, Slučaj ICSID br. ARB/18/43, Odluka o preliminarnim prigovorima ispitanika, 13 ožujak 2020, za. 149.
[40] Daniel u. Kape i kapeta, Kasidija & Suradnici V. Republika Gvatemala, Slučaj ICSID br. ARB/18/43, Odluka o preliminarnim prigovorima ispitanika, 13 ožujak 2020, za. 149.
[41] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 17.
[42] VCLT, Umjetnost. 32.
[43] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 17.
[44] Južnoamerički Silver Limited V. Plurinacijska država Bolivija, Slučaj PCA br. 2013-15, Dodijeliti, 22 studeni 2018, za. 303.
[45] M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 46.
[46] Siemens A.G. v. Argentina, Slučaj ICSID br. ARB / 02/8, Odluka o nadležnosti, 3 kolovoz 2004, za. 106; M. Kosap, Arbitražne nagrade kao ulaganja: Tumačenje ugovora i dinamika međunarodnog zakona o ulaganju (2017), str. 46.
[47] Siemens A.G. v. Argentina, Slučaj ICSID br. ARB / 02/8, Odluka o nadležnosti, 3 kolovoz 2004, za. 106.
[48] VCLT, Umjetnost. 33(1).
[49] VCLT, Umjetnost. 33(3).
[50] VCLT, Umjetnost. 33(1).
[51] VCLT, Umjetnost. 33(4).
[52] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, najbolji. 16, 68, 88.
[53] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, za. 125.
[54] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, najbolji. 108-156.
[55] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, najbolji. 159-186.
[56] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, za. 224.
[57] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, za. 224.
[58] Junefield Gold v. Republika Ekvador, Slučaj PCA br. 2023-35, Djelomična nagrada nadležnosti, 2 lipanj 2025, za. 247.