Proceduralni raspored je proceduralni alat kojim se stranke koriste za postavljanje rokova i rokova za arbitražni postupak. Postupovni raspored utvrđuje se dogovorom stranaka tijekom konferencije o upravljanju predmetom i podliježe odobrenju arbitražnog suda.
The 2021 ICC Arbitražna pravila („ICC pravila”) izričito navesti uspostavu proceduralnog rasporeda u arbitražnom pravilu radi promicanja učinkovitosti. Članak 24(2) Pravila ICC-a glasi kako slijedi:[1]
Svrha Proceduralnog rasporeda
Proceduralni raspored važan je alat za upravljanje arbitražnim postupkom, jer pomaže osigurati da stranke imaju dovoljno vremena da pripreme svoj slučaj i iznesu svoje argumente, te da je arbitraža pravodobno okončana. Također pomaže osigurati da se sa strankama postupa pošteno i da se arbitražni postupak vodi u skladu s pravilima i postupcima navedenim u Pravilima ICC-a.
Članak 24(2) Pravila ICC-a zahtijeva od stranaka i arbitražnog suda da planiraju unaprijed i predvide korake arbitražnog postupka uspostavljanjem proceduralnog rasporeda. Važno je napomenuti da proceduralni raspored nije konačan i da se može mijenjati tijekom postupka, prilagoditi potrebama stranaka i predmeta. U slučaju revizije, svaka izmjena mora se priopćiti strankama i sudu.
Uspostava proceduralnog rasporeda je neophodna kako bi se izbjegli dugotrajni postupci. U tom pogledu, postupovni raspored je sredstvo za osiguravanje bržeg procesa uokvirivanjem postupka vremenskim ograničenjima. Ovo je još važnije jer podupire cilj ICC-a da poštuje vremensko ograničenje za donošenje konačne odluke. Postupovni raspored tako je postao alat pomoću kojeg Sud može pratiti napredak predmeta.
U teoriji, rok za donošenje arbitražne odluke ICC-a je šest mjeseci od datuma posljednjeg potpisa Projektnog zadatka (Članak 31(1) pravila MKS-a). U praksi, stvarno vrijeme potrebno za dovršetak arbitraže ovisit će o specifičnim okolnostima slučaja. Međutim, ICC ima za cilj dovršiti arbitraže što je učinkovitije moguće, te će poduzeti korake kako bi osigurao da se arbitraža provede na pravodoban i isplativ način, uzimajući u obzir proceduralni raspored koji je utvrdio arbitražni sud.
Obrazac Vremenskog reda
Članak 24(2) ne daje smjernice ili ograničenja u pogledu oblika postupovnog rasporeda. Jedini uvjet je da proceduralni raspored bude u pisanom obliku. Dokument također treba biti koncizan i jasan kako bi se izbjegle sumnje i osigurala usklađenost. Iako nema posebnih formalnih zahtjeva, the ICC does provide a model ICC proceduralni raspored koje mogu koristiti arbitri.
Postupovni raspored predstavlja postupovni nalog koji potpisuje arbitar pojedinac ili, tipično, predsjednik tročlanog arbitražnog suda. Stranke nisu dužne potpisati procesni rokovnik.
Često, tužitelji će se zalagati za kratak vremenski rok, dok će ispitanici tražiti dugu i dugotrajnu proceduru. Neki od mogućih razloga zašto bi ispitanik mogao tražiti spori vremenski raspored uključuju:
- Da bi stekao prednost: Odugovlačenjem arbitražnog procesa, tuženik može steći prednost u odnosu na tužitelja trošenjem njegovih resursa ili stvaranjem neizvjesnosti oko ishoda slučaja.
- Za odgodu konačnog rješenja: Tuženik može pokušati odgoditi konačnu odluku kako bi odgodio ili izbjegao plaćanje odštete ili druge olakšice koje može dodijeliti arbitražni sud. Na primjer, ispitanik može tražiti vrijeme da pokuša prenijeti vlasništvo nad svojom imovinom na treću stranu kako bi pokušao zaštititi svoju imovinu od potencijalnih vjerovnika, ili podnijeti zahtjev za stečaj.
- Da kupim vrijeme: Tuženik može pokušati usporiti proceduralni raspored kako bi dobio vrijeme za pripremu svog slučaja ili prikupljanje dodatnih dokaza.
- Povećati troškove: Spor vremenski raspored također može povećati troškove arbitraže za obje strane, što može biti faktor za neke ispitanike, posebno kada tužitelju nedostaju značajna financijska sredstva za progon arbitraže.
Sadržaj Vremenskog plana postupka
Opet, Članak 24(2) prešućuje zahtjeve koji se tiču sadržaja postupovnog rasporeda. Pravila ICC-a daju diskrecijsko pravo arbitražnom sudu da odlučuje, u sprezi sa strankama, što treba uključiti, a što je najbolje ostaviti neodređenim. Postupovni raspored stoga je specifičan za slučaj i može varirati od jednog do drugog slučaja. obično, proceduralni raspored će navesti sve glavne faze arbitraže uključujući datume za sastanke i ročišta i rokove za podnošenje pisanih podnesaka, izrada dokumenata, i izjave svjedoka.
Proces utvrđivanja proceduralnog rasporeda
Prilikom odlučivanja o datumima i rokovima, arbitražni sud i stranke trebaju razmotriti druge odredbe pravila ICC-a. Prvi, arbitražni sud i stranke trebaju uzeti u obzir čl 22(1) koji predviđa da "[t]Arbitražni sud i stranke uložit će sve napore da provedu arbitražu na ekspeditivan i isplativ način, uzimajući u obzir složenost i vrijednost spora.”[2]
Arbitražni sud također mora poštovati čl 22(4), koji predviđa da "[ja]n svih slučajeva, arbitražni sud djeluje pošteno i nepristrano i osigurava da svaka strana ima razumnu priliku za iznošenje svog slučaja.””[3] To znači da bi postupovni raspored trebao biti osmišljen uz opsežan doprinos stranaka, ili bi se strankama barem trebale dati prilike za doprinos.
posljednje, arbitražni sud mora uzeti u obzir sve posebne sporazume koje su stranke sklopile o postupku, sukladno čl 22(2), koji kaže da „[ja]n kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje predmetima, nakon savjetovanja sa strankama, arbitražni sud će usvojiti takve postupovne mjere koje smatra prikladnima, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s bilo kakvim dogovorom stranaka. Takve mjere mogu uključivati jednu ili više tehnika upravljanja slučajevima opisanim u Dodatku IV.”[4]
Nepoštivanje proceduralnog rasporeda
Općenito, ako stranka propusti rok određen procesnim rokovima, arbitri mogu odlučiti nastaviti s arbitražom bez razmatranja relevantnog dokumenta ili dokaza koji nije dostavljen na vrijeme. To bi potencijalno moglo utjecati na prava stranke koja nije ispunila rok, budući da možda neće biti u mogućnosti predstaviti svoj slučaj u potpunosti ili učinkovito.
U nekim slučajevima, arbitri mogu odlučiti produljiti rokove navedene u postupovnom rasporedu ako za to postoje dobri razlozi. Ovo bi se moglo dogoditi, na primjer, ako stranka može dokazati da nije mogla poštovati rok zbog okolnosti izvan njezine kontrole.
Ako stranka više puta ne poštuje rokove ili na drugi način ne poštuje postupovni rok, arbitri mogu odlučiti nametnuti sankcije toj strani. To može uključivati nalaganje stranci da plati troškove arbitraže, ili poduzimanje druge radnje koju sud smatra prikladnom.
Tako, važno je da stranke poštuju procesni rok, jer propust da to učini može imati značajne posljedice za arbitražni postupak.
[1] 2021 ICC Arbitražna pravila, Članak 24(2)
[2] 2021 ICC Arbitražna pravila, Članak 22(1)
[3] 2021 ICC Arbitražna pravila, Članak 22(4)
[4] 2021 ICC Arbitražna pravila, Članak 22(2)