Na 19 lipanj 2020, švicarski parlament odobrio je dugo očekivanu reviziju švicarskog zakona o arbitraži, očekuje se da će stupiti na snagu početkom 2021. Ovo je dobrodošao razvoj, očuvanje i daljnje jačanje položaja Švicarske kao jednog od najatraktivnijih mjesta za domaćinstvo međunarodnih arbitraža, oba u i institucionalni.
International Arbitration in Switzerland is governed by Poglavlje 12 Saveznog statuta o međunarodnom privatnom pravu (obično poznat kao “BATERIJA”), točnije, Članci 176-194. Trenutna verzija švicarskog Zakona o arbitraži stupila je na snagu 1989, nad 30 prije nekoliko godina, i od ovog trenutka nije podložan većim izmjenama. Razlog za to je jednostavan: Švicarski zakon o arbitraži pokazao se kao značajan uspjeh. Kao jedan od “preteča” modernih zakona o arbitraži u svijetu, s poštovanjem i naglaskom na stranama’ autonomija, Švicarski zakon o arbitraži pomogao je uspostaviti Švicarsku kao izuzetno atraktivno mjesto za arbitriranje međunarodnih sporova.
Reforma švicarskog zakona o arbitraži
Inicijativa za reformu poglavlja 12 PILA-e došao iz švicarske vlade u 2017. Na 11 siječanj 2017, the Swiss Government published a nacrt prijedloga zakona s predloženim izmjenama i dopunama. Cilj reforme bio je modernizirati švicarski Zakon o arbitraži i uskladiti ga s ustaljenom sudskom praksom Švicarskog saveznog vrhovnog suda i najnovijim zbivanjima u međunarodnoj arbitraži. Nakon što je nacrt zakona objavljen, održano je nekoliko rundi javnih savjetovanja s različitim arbitražnim institucijama, pravne udruge i pravni fakulteti. Ažurirani nacrt zakona objavljen je u listopadu 2018. Nacrt zakona bio je razmotrio švicarski parlament u ožujku 2020 a švicarski parlament odobrio dana 19 lipanj 2020. Očekuje se da će izmjene stupiti na snagu početkom 2021.
Opseg primjene: Međunarodna arbitraža
Poglavlje 12 PILA-e primjenjuje se na međunarodnu arbitražu. Sukladno čl 176(1), arbitraža se smatra međunarodnom ako je jedna od strana u arbitražnom sporazumu, u trenutku potpisivanja, ima prebivalište i izvan Švicarske. Prema sadašnjem švicarskom zakonu o arbitraži, bilo je određenih nejasnoća u pogledu vremena koje određuje domicil stranke, i je li to bilo u vrijeme zaključenja arbitražnog sporazuma ili u vrijeme pokretanja arbitraže. Ova zbrka proizišla je iz sudske prakse Švicarskog saveznog suda. Ovo je pitanje sada razjašnjeno, i revidirani članak 176 od PILA jasno daje do znanja da je odlučujući trenutak u utvrđivanju prebivališta stranke trenutak zaključenja arbitražnog sporazuma.
Domaća arbitraža, s druge strane, uređen je Švicarskim zakonikom o parničnom postupku. Zanimljiva karakteristika, međutim, je li to sukladno čl 176(2), strane se mogu odlučiti za isključenje iz švicarske međunarodne arbitraže i umjesto toga su odabrale domaću arbitražu, čime se isključuje primjena poglavlja 12. Stranke u domaćoj arbitraži također se mogu uključiti u poglavlje 12 što se odnosi na međunarodnu arbitražu ali ovo, međutim, mora biti izričito navedeno u arbitražnom sporazumu u trenutku njegovog potpisivanja.
Postupak imenovanja i zamjene arbitara prema švicarskom zakonu o arbitraži
Ostale revizije i pojašnjenja švicarskog zakona o arbitražama odnose se na postupak imenovanja i zamjene arbitara. Sukladno čl 179(1) od PILA, arbitri se imenuju i zamjenjuju u skladu s postupcima utvrđenim arbitražnim sporazumom. Međutim, ako stranke nisu odredile postupak za svoje imenovanje, Švicarski državni sudovi nadležni su za imenovanje arbitara. Nedavna ažuriranja razjašnjavaju pitanje koje je u praksi predstavljalo određene probleme, ako stranke nisu izričito odredile mjesto arbitražnog postupka ili su jednostavno izjavile “arbitraža u Švicarskoj“, švicarski sud kojemu je to pitanje prvi put pokrenuto ovlašten je imenovati arbitražni sud. Izmijenjeni prijedlog zakona dalje pojašnjava da u slučaju višestranačkih arbitražnih odnosa, gdje stranke nisu uspjele imenovati arbitra, imenovanje može izvršiti i švicarski državni sud, i sadrži odredbe kojima je cilj minimizirati odgađanje taktika u u arbitražama (“Na zahtjev stranke, sudac uzima mjere potrebne za osnivanje arbitražnog suda ako stranke ili arbitri ne izvršavaju svoje obveze iz 30 dana od kada su
pozvan da to učini.”)
Novi pisani zahtjevi za obrazac arbitražnog sporazuma
Sukladno čl 178 od PILA, arbitražni sporazumi smatraju se valjanima ako su sklopljeni u pisanom obliku, telegramom, teleks, faksom ili bilo kojim drugim načinom komunikacije koji dopušta da se to dokaže tekstom. Revidirani tekst uveden novim prijedlogom zakona sada sadrži formulaciju koja pojašnjava da se i drugi oblici moderne komunikacije mogu koristiti za dokazivanje postojanja arbitražnog sporazuma.
Još jedna promjena u odnosu na oblik arbitražnog sporazuma je ta da novi prijedlog zakona uvodi mogućnost arbitražnih sporazuma u jednostrane pravne instrumente, na primjer, vjeruje, djela, oporuke ili članci udruženja i podzakonski propisi (“Odredbe ovog dijela analogno se primjenjuju na arbitražne klauzule predviđene jednostranim pravnim aktima ili statutima“).
Izazovi protiv arbitražnih presuda
O izazovima arbitražnih presuda odlučuje izravno švicarski savezni vrhovni sud. Nagrada se može poništiti na vrlo ograničenim osnovama kako je predviđeno u članu 190 od PILA, što je u skladu s osnovama navedenim u Njujorška konvencija o priznavanju i izvršavanju stranih arbitražnih odluka.
Novi prijedlog zakona objašnjava da se nagrada može osporiti bez obzira na sporni iznos. povrh toga, revidirani zakon kodificira pravne lijekove dostupne strankama koje, pored prava na poništenje, također uključuje pravo stranke, u vrlo ograničenim slučajevima, zatražiti ponovno otvaranje postupka (tzv “Revizija”). Kao što je navedeno u novouvedeni članak 190(a), zahtjev za reviziju dopušten je na jedno od sljedećih, ograničene okolnosti:
ja. ako su relevantni ili materijalni faktori ili dokazi otkriveni nakon zaključenja arbitražnog postupka;
ii. ako kriminalistička istraga pokaže da je nagrada bila zabranjena nezakonitošću;
iii. ako su okolnosti otkrivene nakon zaključenja arbitražnog postupka, koje postavljaju sumnju u neovisnost i / ili nepristranost arbitra.
Sukladno čl 191, strana se stranka može odreći prava na podnošenje zahtjeva za reviziju, međutim, nije moguće odricanje iz razloga što je na presudu utjecalo kazneno djelo.
Podnesci švicarskim sudovima na engleskom jeziku
Još jedan zanimljiv razvoj, kao što je engleski francuski jezik međunarodne trgovine i trgovine, jest da novi zakon to predviđa prijave za odlaganje nagrada sada se mogu podnijeti švicarskom saveznom sudu na engleskom jeziku (“Sjećanja mogu biti napisana na engleskom jeziku“). Prethodno, svi podnesci Federalnom sudu u Švicarskoj morali su biti podneseni na jednom od službenih jezika, njemački, francuski, Talijanski ili romanš (govorilo se uglavnom u jugoistočnom švicarskom kantonu Grisons).
Ovo se događa, jedna je od najkontroverznijih promjena koja, s obzirom na kraći rok od 30 dana za podnošenje zahtjeva za stavljanje van snage, može biti korisno za strane stranke i smanjiti troškove i vrijeme nepotrebnih prijevoda. Odluka švicarskog Saveznog suda mora se donijeti na jednom od službenih jezika, međutim. Precizne implikacije ove revizije vidjet će se u praksi.