Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova, ili ICSID, osnovana je pod Konvencija o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, naziva se i Washingtonom ili Konvencijom ICSID,[1] usvojena dana 18 ožujak 1965, koji je stupio na snagu “30 dana nakon datuma polaganja dvadesetog instrumenta ratifikacije, prihvaćanje ili odobrenje”,[2] na 14 listopad 1966.
Konvencija ICSID podijeljena je na 10 Poglavlja i 75 Članci, nakon čega slijedi klauzula o potpisu:
- Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (Članci 1-24);
- Nadležnost Centra (Članci 25-27);
- pomirenje (Članci 28-35);
- arbitraža (Članci 36-55);
- Zamjena i diskvalifikacija miritelja i arbitra (Članci 56-58);
- Troškovi postupka (Članci 59-61);
- Mjesto postupka (Članci 62-63);
- Sporovi između država ugovornica (Članak 64);
- Amandman (Članci 65-66); i
- Završne odredbe (Članci 67-75).
ICSID je dio Svjetske banke i njegovo je sjedište „u glavnom uredu Međunarodne banke za obnovu i razvoj”.[3] Sukladno čl 1(2) ICSID Konvencije, svrha ICSID-a je „osigurati olakšice za mirenje i arbitražu investicijskih sporova između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica u skladu s odredbama ove Konvencije.”[4]
trenutno, Konvencija ICSID se računa 162 Države potpisnice i države ugovornice, s tim da je Džibuti najnovija država za koju je Konvencija ICSID stupila na snagu, na 9 srpanj 2020. Biti strankom ICSID konvencije ne znači da je arbitraža automatski moguća s državom domaćinom u slučaju spora. Država domaćin također mora dati svoj pristanak na arbitražu, na primjer u bilateralnom ugovoru o ulaganju.
Pozadina i pregovori s ICSID Konvencijom
Dok je konačna verzija Konvencije ICSID usvojena 18 ožujak 1965, njegov je tekst morao proći kroz nekoliko krugova rasprava i izmjena. U nastavku su sažeti najvažniji prekretnici.
A. Napomena o rješavanju sporova (1961)
Na 28 kolovoz 1961, glavni savjetnik Međunarodne banke za obnovu i razvoj („IBRD”), aron broševi, koji je dva desetljeća bio glavni savjetnik Svjetske banke do umirovljenja 1979, transmitted a Note on Settlement of Disputes between Governments and Private Parties to the Executive Directors of the IBRD whereby he pleaded for the “uspostava međunarodne arbitraže i / ili strojeva za mirenje”[5] za sporove između stranih ulagača i država domaćina. U svojoj bilješci, identificirao je nekoliko glavnih problema, među kojima je utvrđena nesposobnost stranih ulagača "nastaviti s međunarodnim zahtjevom izravno protiv vlade domaćina”. Iznio je četiri prijedloga za rješavanje problema:
- „priznavanje država mogućnosti izravnog pristupa privatnih osoba i korporacija međunarodnom sudu u području financijskih i ekonomskih sporova s vladama”;[6]
- „priznanje država da su sporazumi koje su sklopile s privatnim osobama i korporacijama o podnošenju takvih sporova na arbitražu obvezujući međunarodni poduzetnici”;[7]
- „pružanje međunarodnih mehanizama za vođenje arbitraže, uključujući dostupnost arbitara; metode za njihov odabir i pravila za vođenje arbitražnog postupka”;[8]
- „odredba o mirenju kao alternativi arbitraži”.[9]
Odsutnost odgovarajućeg “strojevi za mirenje i arbitražu"Za sporove između stranih ulagača i država domaćina također je istaknuto u obraćanju predsjednika IBRD-a, Eugene R. Crno, na godišnji sastanak Odbora guvernera održan 19 rujan 1961 u Beču.[10]
B. Radni dokument o nacrtu Konvencije ICSID (1962)
Na 5 lipanj 1962, radni dokument u obliku Nacrta konvencije koji je pripremio Aron Broches dostavljen je izvršnim direktorima.[11] Nacrt je sadržavao 11 Članci. U članku I. navedena je svrha Konvencije, tj, „promicati rješavanje sporova koji nastaju između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica poticanjem i olakšavanjem pribjegavanja međunarodnom mirenju i arbitraži.”[12] Članak III također je pozvao na uspostavu „Međunarodno središte za mirenje i arbitražu”.[13] Članak IV odnosio se na nadležnost Centra, koji je bio ograničen na „sporovi između država ugovornica i državljana drugih država ugovornica i temeljit će se na pristanku”,[14] isključujući sporove “koji uključuju potraživanja manja od protuvrijednosti [USD 100,000.00] odlučan kao od trenutka podnošenja spora.”[15]
C. Prvi preliminarni nacrt Konvencije ICSID (1963)
Na 9 kolovoz 1963, prvi preliminarni nacrt Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, koji sadrže 11 Članci, podnesena je izvršnim direktorima.[16] Zanimljivo je primijetiti da, u usporedbi s Radnim papirom, prvi preliminarni nacrt sadržavao je niz novina i dopuna u vezi s nadležnošću Centra. Prvi, Člankom II napušten je USD 100,000.00 ograničenje potraživanja i pod uvjetom da, „Nadležnost Centra bit će ograničena na postupke za mirenje i arbitražu u pogledu bilo kojeg postojećeg ili budućeg spora pravnog karaktera između države ugovornice i državljanina druge države ugovornice”[17].
Treba napomenuti da je definicija onoga što čini ulaganje nije bio uključen u Prvi preliminarni nacrt. Razlog je bio taj što bi bilo koja određena definicija „otvoriti vrata čestim nesuglasicama u pogledu primjenjivosti Konvencije na određeni pothvat, čime se potkopava primarni cilj ovog članka [,tj,] pružiti povjerenje da će se provesti poduzetnici koji će pribjeći pomirbi ili arbitraži.”[18]
Međutim, Članak X. prvog preliminarnog nacrta sadržavao je definiciju tko će se kvalificirati kao državljanin:
- Državljanin države ugovornice: „fizička ili pravna osoba koja posjeduje državljanstvo bilo koje države ugovornice na dan stupanja na snagu poduzetnika u smislu odjeljka 2 članka II, i uključuje (a) bilo koja tvrtka koja je prema domaćem zakonu te države njezino državljanstvo, i (b) bilo koja tvrtka u kojoj državljani te države imaju kontrolni udio. "Tvrtka" uključuje svako udruženje fizičkih ili pravnih osoba, bez obzira priznaje li domaće pravo dotične države ugovornice takvo udruživanje kao pravnu osobnost.”
- Državljanin druge države ugovornice: „državljanin države ugovornice koja nije država stranka u sporu, bez obzira na to što takva osoba može istodobno posjedovati državljanstvo države koja nije stranka ove Konvencije ili države stranke u sporu.”
Definicija državljanina druge države ugovornice posebno je zanimljiva u smislu da je obuhvaćala dvojne državljane koji posjeduju državljanstvo države domaćina (Napomena:. potraživanja dvojnih državljana izričito su izuzeta u konačnoj i trenutnoj verziji ICSID Konvencije iz opsega njezine primjene).
O prvom preliminarnom nacrtu ICSID konvencije razgovarano je tijekom nekoliko savjetodavnih sastanaka pravnih stručnjaka održanih u Addis Abebi,[19] Santiago,[20] Ženeva[21] i Bangkok,[22] nakon čega je glavni savjetnik IBRD-a izradio cjelovito izvješće.[23] Izvješće su zatim ocijenili izvršni direktori[24] i podnesena Odboru guvernera koji ga je usvojio tijekom godišnjeg sastanka u Tokiju u rujnu 1964.[25]
D. Nacrt Konvencije ICSID (rujan 1964)
Na 11 rujan 1964, nacrt Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država pušten je na savjetovanje.[26] Sadržavalo je 78 Članci. Članak 30 o nadležnosti Centra posebno se ističe jer je uključivao nove definicije.
Prvi, suprotno Prvom prednacrtu, Članak 30 nacrta Konvencije ICSID predložio je sljedeću definiciju ulaganja: „bilo koji novčani doprinos ili druga imovina ekonomske vrijednosti na neodređeno vrijeme ili, ako se definira razdoblje, najmanje pet godina.”[27]
Drugi, definicija državljanina druge države ugovornice izmijenjena je u „(a) bilo koja fizička osoba koja je imala državljanstvo države ugovornice koja nije država stranka u sporu na datum kada su stranke pristale na nadležnost Centra u pogledu tog spora, kao i na datum pokretanja postupka prema ove Konvencije; i (b) bilo koja pravna osoba koja je posjedovala državljanstvo države ugovornice koja nije država stranka u sporu na dan kada su stranke pristale na nadležnost Centra u odnosu na taj spor, i svaka pravna osoba s kojom su se stranke dogovorile tretirat će se kao „državljanin druge države ugovornice“.”[28] Drugim riječima, nacrt Konvencije ICSID već je iz svoje prijave izuzeo zahtjeve dvojnih državljana koji imaju državljanstvo države domaćina.
E. Revidirani nacrt Konvencije ICSID (prosinac 1964)
Između rujna i prosinca 1964, o sadržaju Nacrta ICSID konvencije raspravljalo se tijekom niza sastanaka Pravnog odbora, a države su dobile nekoliko komentara i dopuna.[29] Na 11 prosinac 1964, objavljen je revidirani nacrt Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država.[30]
Nakon rasprava o Nacrtu konvencije ICSID, glavne promjene povezane, opet, u nadležnost Centra. Napuštena je definicija onoga što predstavlja investiciju. U Dodatku, izmijenjen je pojam državljanina druge države ugovornice. Članak 28 izričito tvrdio da su dvojni državljani koji posjeduju državljanstvo države domaćina isključeni iz djelokruga Konvencije.[31] U Dodatku, isti je članak također dodao kriterij strane kontrole u definiciju i uključio u opseg Konvencije “bilo koja pravna osoba koja je na taj datum imala državljanstvo države ugovornice u sporu i koja, zbog strane kontrole, Strane koje su se složile treba se tretirati kao državljani druge države ugovornice za potrebe ove Konvencije.”[32]
Organizacija ICSID-a
A. Upravno vijeće
Upravno vijeće je upravno tijelo ICSID-a sastavljeno od „po jedan predstavnik svake države ugovornice.”[33] Predsjeda predsjednik Svjetske banke koji izvršava svoj mandat izvan ureda, tj, on / ona nema glas o pitanjima koja su predstavljena Upravnom vijeću.[34] Predsjednik i članovi Upravnog vijeća služe „bez naknade iz Centra”[35] and they enjoy immunity from legal process regarding their functions.[36]
- Prema čl 6 ICSID Konvencije, Upravno vijeće ima sljedeće glavne funkcije:
- Usvajanje administrativnih i financijskih propisa Centra;
- Usvajanje poslovnika za pokretanje postupka mirenja i arbitraže;
- Usvajanje poslovnika o postupku mirenja i arbitraže;
- Odobravanje aranžmana sa Svjetskom bankom za korištenje administrativnih sadržaja i usluga Banke;
- Utvrđivanje uvjeta službe glavnog tajnika i bilo kojeg zamjenika glavnog tajnika;
- Usvajanje godišnjeg proračuna prihoda i rashoda Centra; i
- Odobravanje godišnjeg izvješća o radu Centra.
B. Tajništvo ICSID-a
Tajništvo ICSID-a osigurava upravljanje svakodnevnim aktivnostima ICSID-a. Tajništvo je trenutno sastavljen od glavnog tajnika, ms. Meg Freeman, dva zamjenika glavnog tajnika, G.. Gonzalo Flores i gđa. Martina Polasek, nekoliko pravnih savjetnika, pravni savjetnici, pravni pomoćnici, paralegalci, financije i opća uprava i osoblje front officea.
Glavnog tajnika i zamjenike glavnog tajnika bira Upravno vijeće “većinom od dvije trećine svojih članova po imenovanju predsjedatelja”[37] na obnovljivi šestogodišnji mandat. Sukladno čl 11 ICSID Konvencije, glavni tajnik je „zakonski zastupnik i glavni službenik Centra i odgovoran je za njegovu upravu”.[38] Glavni tajnik također djeluje kao matičar Centra.[39]
C. Ploče
ICSID se sastoji od dva panela[40] – vijeće arbitra i vijeće izmiritelja - sastavljeno od kvalificiranih osoba s obnovljivim šestogodišnjim mandatom.[41]
Sukladno čl 13 ICSID Konvencije, svaka država članica može imenovati četiri osobe u Vijeće pomiritelja ili Arbitražno vijeće. Pojedinci koje odrede države članice mogu, ali ne treba, biti njihovi državljani.[42] Zauzvrat, predsjedavajući može imenovati ukupno deset osoba različitih nacionalnosti u svako vijeće.[43]
Članovi vijeća također su dostupni za imenovanje na arbitražne sudove, komisije za mirenje ili u odbori.
ICSID pravila arbitraže
ICSID pravila arbitraže i the Pravila ICSID-a za dodatna sredstva pretrpjeli nekoliko izmjena i dopuna (vidi ICSID pravila arbitraže).
Međutim, vrijedna su dodatna zapažanja u vezi s trenutnim izmjenama i dopunama Arbitražnih pravila ICSID-a. Postupak izmjena i dopuna započeo je u listopadu 2016. Tijekom 50th Godišnji sastanak Upravnog vijeća, Države članice pozvane su da „razmotriti potencijalne izmjene pravila.”[44] stoga, uslijedila su četiri kruga Radnih radova 3 kolovoz 2018,[45] 15 ožujak 2019,[46] 16 kolovoz 2019[47] i 28 veljača 2020,[48] s komentarima javnosti
Trenutni prijedlog amandmana stavlja naglasak, između ostalog, o isplativosti postupka, elektroničke metode podnošenja dokumenata i obveza otkrivanja postojanja financiranja treće strane kako bi se spriječio sukob interesa (vidjeti Financiranje trećih strana prema ICSID izmjenama i dopunama).
[1] ICSID konvencija, Članak 1(1).
[2] ICSID konvencija, Članak 68(2).
[3] ICSID konvencija, Članak 2.
[4] ICSID konvencija, Članak 1(2).
[5] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 1, za. 1.
[6] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 1, za. 3(a).
[7] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 1, za. 3(b).
[8] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 1, za. 3(c).
[9] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 1, za. 3(d).
[10] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 2, str. 3.
[11] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 6, str. 19-46.
[12] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 6, str. 21.
[13] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 6, str. 25.
[14] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 6, str. 33.
[15] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 6, str. 34.
[16] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 21, str. 133-174.
[17] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 21, str. 148.
[18] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 21, Komentar (Kategorija sporova), str. 149.
[19] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Dokumenti Naši. 25-26, str. 236-298.
[20] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Dokumenti Naši. 27-28, str. 298-367.
[21] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Dokumenti Naši. 29-30, str. 367-458.
[22] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 31, str. 458-554.
[23] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 33, str. 557-585.
[24] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 37, str. 605.
[25] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 41, str. 608.
[26] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 43, str. 610-645.
[27] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 43, str. 623.
[28] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-1, Doc br. 43, str. 623-624.
[29] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-2, Dokumenti Naši. 44-122, str. 647-910.
[30] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-2, Doc br. 123, str. 911-934.
[31] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-2, Doc br. 123, str. 919.
[32] Povijest ICSID konvencije, Dokumenti o podrijetlu i formulaciji Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država, Svezak II-2, Doc br. 123, str. 919.
[33] ICSID konvencija, Članak 4(1).
[34] ICSID konvencija, Članak 5.
[35] ICSID konvencija, Članak 8.
[36] ICSID konvencija, Članak 21(a).
[37] ICSID konvencija, Članak 10 (1).
[38] ICSID konvencija, Članak 11.
[39] ICSID konvencija, Članak 11.
[40] ICSID konvencija, Članak 12.
[41] ICSID konvencija, Članak 15.
[42] ICSID konvencija, Članak 13.
[43] ICSID konvencija, Članak 13.
[44] 50th Godišnji sastanak Upravnog vijeća ICSID-a, priopćenje za javnost s datumom 7 listopad 2016.
[45] Projekt dopune pravila - država članica & Javni komentari na radni dokument # 1 datiran 3 kolovoz 2018.
[46] Projekt dopune pravila - država članica & Javni komentari na radni dokument # 2 datiran 15 ožujak 2019.
[47] Prijedlozi za izmjene i dopune ICSID pravila, kolovoz 2019.
[48] Prijedlozi za izmjene i dopune ICSID pravila, veljača 2020.