Sjecište međunarodnog prava ulaganja i domaće politike često dovodi do arbitražnih slučajeva visokog profila, s poništenjem nagrada koje često dospiju na naslovnice. Jedan od takvih slučajeva je dugogodišnji spor između mađarske energetske kompanije MOL Group i Republike Hrvatske. Saga sažima složenu dinamiku investicijske arbitraže, optužbe za korupciju, i izazove provođenja odluka u politički osjetljivim kontekstima.
Podrijetlo spora
Izvor spora između MOL-a, Mađarska multinacionalna naftna i plinska tvrtka, a Hrvatska se može pratiti do 2008 Kad je Mol uspio povećati svoje dionice u INA, Hrvatska multinacionalna naftna tvrtka, do 47.16%. Uslijedile su izmjene i dopuna sporazuma o dioničaru između vlade Hrvatske i mol u 2009. Prema izmjenama i dopunama, Mol je dobio kontrolu nad ina, A vlada se složila da preuzme INA -ove skladišne prostore i preuzme posao prodaje plina. Bivši premijer Hrvatske, Ivo Sanader, naknadno je uhićen zbog optužbi za podmićivanje. Kada su zaključeni izmjeni sporazuma o dioničaru, Sanader je navodno prihvatio mito iz Mola kako bi olakšao njihov zaključak.[1]
Mol v. Hrvatska arbitražni postupak: Krug I
Mol je pokrenuo icsid arbitražni postupak protiv Hrvatske u 2013, tvrdeći da su Hrvatske akcije kršili ugovor o energetskoj čari („ECT”) (Slučaj ICSID br. ARB/13/32). U 2014, Hrvatska je tada odgovorila pokretanjem arbitražnog postupka na temelju sporazuma o dioničarima prema UNCITRAL PRAVILA (Republika Hrvatska v. MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc, Slučaj PCA br. 2014-15), tvrdeći da, zbog navodne Sanaderove korupcije, izmjene i dopune Dioničarskog ugovora bile su ništave. Oba arbitražna postupka trajala su paralelno s kaznenim suđenjem Sanaderu na hrvatskim sudovima. Hrvatski sudovi osudili su Sanadera i Hernádija za korupciju, ali arbitražne sudove nisu uvjerili dokazi.
Arbitražni sud ICSID-a na kraju je presudio u korist MOL-a u 2022, odbacivši hrvatske optužbe za korupciju zbog nedostatka dokaza. Arbitražni sud utvrdio je da je Hrvatska prekršila svoje obveze iz Ugovora o energetskoj povelji. stoga, Hrvatskoj je naloženo da plati odštetu MOL-u, s izvješćima koja ukazuju na nagradu od otprilike USD 184 milijuna odštete, plus kamate.
U postupku UNCITRAL-a, sud je također odbacio hrvatske tvrdnje o podmićivanju i kršenju domaćeg korporativnog prava protiv MOL-a. stoga, Hrvatskoj je naloženo da snosi troškove suda i administrativne pristojbe, kao i većina Mol -ovih pravnih i stručnih naknada i drugih troškova.
Međutim, Ovo nije bio kraj sage, Kako je Hrvatska započela postupak poništavanja. Mol, zauzvrat, započeo postupak provedbe u Sjedinjenim Državama i dva nova arbitražna postupka.
Hrvatska gura za poništavanje
Nakon odluke Tribunala, Hrvatska je tražila poništenje nagrade prema ICSID konvenciji. Postupak poništavanja prema ICSID -u nisu žalbe; Ograničeni su na određene osnove, kao što je Tribunal manifest viška moći, ozbiljno odstupanje od temeljnih procesnih pravila, ili nenavođenje razloga za svoju odluku. Prema čl 52 od ICSID konvencija, razlozi za poništenje pravorijeka su sljedeći:
- Tribunal nije pravilno konstituiran;
- Tribunal je očito prekoračio svoje ovlasti;
- Bilo je korupcije od strane člana Tribunala;
- Došlo je do ozbiljnog odstupanja od temeljnog pravila postupka; ili
- U odluci nisu navedeni razlozi na kojima se temelji.
Hrvatski zahtjev za poništenje bio je usredotočen na navodne proceduralne nepravilnosti i postupanje Tribunala s dokazima u vezi s tvrdnjama o korupciji. Hrvatska je tvrdila da tribunal nije pravilno procijenio ključne dokaze, podrivanje legitimiteta nagrade.
Nakon nepovoljnog ishoda u slučaju UNCITRAL, Hrvatska je također pred švicarskim sudovima tražila poništenje arbitražne presude UNCITRAL-a, jer je sjedište arbitraže bilo u Ženevi, Švicarska. Švicarski savezni vrhovni sud, koji služi kao nadležno tijelo za takva pitanja, odbacio zahtjev Hrvatske da opoziva arbitražnu presudu o 17 listopad 2017 (Slučaj br. 4A_53/2017). Hrvatska je zatim podnijela zahtjev za reviziju nagrade UNCITRAL. U svojoj odluci o 23 rujan 2022 (Slučaj br. 4A_69/2022), Švicarski savezni Vrhovni sud ispitao je može li široko formulirano odricanje od žalbe u arbitražnom sporazumu isključiti mogućnost traženja revizije arbitražne nagrade. Sud je zaključio da takvo odricanje doista može spriječiti lijek revizije, na taj način odbacujući zahtjev Hrvatske.
Postupak provedbe prije Sjedinjenih Država. Tereni
Nakon izdavanja povoljne odluke na ICSID -u u srpnju 2022, Mol je pokrenuo postupak provedbe u Sjedinjenim Državama kako bi osigurao poštivanje nagrade. U siječnju 2023, Mol je podnio molbu s SAD -om. Okružni sud za Distrikt Columbia za provođenje nagrade ICSID, citirajući neuspjeh Hrvatske da zadovolji bilo koji dio nagrađene svote. U rujnu 2024, Sud je odbio prijedlog Hrvatske da odbaci Mol -ovu akciju provedbe, dopuštajući da se postupak nastavi. Od studenog 2024, Mol je sudu podnio izjavu o materijalnim činjenicama, s detaljima arbitražne presude i hrvatskog nepoštivanja. Ovršni postupak u SAD-u. su u tijeku, s MOL-om koji nastoji prisiliti Hrvatsku da poštuje odluku suda ICSID-a.
Mol v. Hrvatska arbitražni postupak: kolo II
U 2022, MOL je pokrenuo treću arbitražu prema pravilima UNCITRAL-a, koji je trenutno na čekanju u PCA (PCA kućište 2023-09). Ova arbitraža temeljena na ugovoru odnosi se na MOL-ovu tvrdnju da je Hrvatska prekršila sporazume strana u vezi s MOL-ovim ulaganjima u INA-u – u kontekstu u kojem su MOL-ova ugovorna potraživanja odbačena u MOL Hungarian Oil and Gas v.. Hrvatska (1) arbitraža zbog nenadležnosti.
U 2024, MOL je pokrenuo još jednu arbitražu kod ICSID-a (Slučaj ICSID br. ARB/24/19) prema Ugovoru o energetskoj povelji (ECT). Zahtjev za arbitražu registrirao je ICSID dana 20 lipanj 2024. Tribunal je konstituiran u studenom 2024.
Šire implikacije
MOL v. Hrvatska saga o poništenju ima značajne implikacije na investicijsku arbitražu. Ističe izazove s kojima se sudovi suočavaju u rješavanju optužbi za korupciju, osobito u slučajevima kada su dokazi oskudni ili politički nabijeni. Također naglašava granice poništenja kao pravnog lijeka, s obzirom na njegov uzak opseg prema Konvenciji ICSID i tradicionalni pro-arbitražni stav švicarskih sudova.
povrh toga, slučaj postavlja pitanja o provedivosti presuda u politički osjetljivim sporovima. Čak i ako je zahtjev za poništavanje odbijen, Hrvatska otpornost na usklađenost mogla bi komplicirati Molove napore da izvrši nagradu. To odražava širi trend u kojem države osporavaju legitimitet ishoda arbitraže ulaganja, Pogubljene rasprave o pravednosti i učinkovitosti sustava. Postupak poništavanja u molu V. Slučaj Hrvatske također su podsjetnik na zamršenu međusobnu povezanost između zakona, politika, i poslovanje u investicijskoj arbitraži. Kako se saga odvija, pružit će vrijedan uvid u to kako funkcionira mehanizam poništenja odluka ugovora o ulaganju i u kojoj mjeri može odgovoriti na pitanja o integritetu arbitražnih odluka.
[1] B. Praštajući, Mol v. Hrvatska Saga: Janus s dva lica u raspravi o reformi ISDS-a, 2 siječanj 2023, https://arbitrationblog.kluwerarbitration.com/2023/01/02/mol-v-croatia-saga-a-two-faced-janus-in-the-isds-reform-debate/ (zadnji pristup 22 siječanj 2025).