Arbitraža u Bosni i Hercegovini predstavlja složen krajolik pod utjecajem jedinstvene pravne strukture zemlje i povijesnog konteksta. Unatoč prisutnosti uspostavljenih arbitražnih institucija, poput arbitražnog suda u Komori za vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine, Arbitraža ostaje nedovoljno iskorišteni mehanizam za rješavanje sporova.
Pravni okvir
Pravni okvir za arbitražu u Bosni i Hercegovini reguliran je tri odvojena akta o parničnom postupku:
- Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (2003) – Članci 434–453;
- Zakon o parničnom postupku Republike Srpske (2003) – Članci 434–453;
- Zakon o parničnom postupku Brčko distrikta (2018) – Članci 427–446.
Treba napomenuti da svaki od tih djela na isti način regulira arbitražu, dok se temelji odredbe na zakonu UNCITRAL Model.
Arbitražne institucije u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini postoje dvije glavne arbitražne institucije:
- Arbitražni sud u Domu za vanjsku trgovinu: Osnovan u 1998 u Sarajevu, upravlja i domaćim i međunarodnim sporovima.
- Arbitraža za vanjsku trgovinu u gospodarskoj komori Republike Srpska.
Obje institucije zahtijevaju da su sporovi komercijalne prirode i ne spadaju pod isključivo nadležnost lokalnog suda, istovremeno pružajući skup proceduralnih pravila (Pravila arbitražnog suda i pravila o arbitraži vanjske trgovine). Međutim, Ipak mnogi komercijalni subjekti izbjegavaju arbitražu zbog uočenih nedostataka u pravnim odredbama koje upravljaju tim procesima.[1]
Arbitražni sporazum
Da bi arbitražni sporazum bio valjan, stranke se moraju pismeno složiti i potpisati, podnijeti arbitraži bilo koji sadašnji ili budući spor koji može proizaći iz pravnog odnosa uspostavljenog između stranaka.[2]
Međutim, Prema federaciji CPA, stranka može podnijeti zahtjev Sudu da poništi arbitražni sporazum u sljedećim situacijama:
- Ako arbitra trebaju zajedno imenovati stranke, I stranke se ne slažu;[3]
- Ako osoba imenovana kao arbitar u sporazumu ne može ili ne želi predsjedati slučajem;[4]
- U slučaju da stranke odluče da ne traže sud da imenuje arbitra;[5]
- Ako arbitri ne mogu donijeti nagradu od strane većine ili su se stranke složile o tome kako riješiti spor.[6]
Izbor zakona
The parties are free to choose the applicable law to the substance of the dispute.[7] Dodatno, Članak 445 Federacije CPA predviđa da Tribunal može odlučiti , Kao i dobrobit if expressly agreed to by the parties.[8]
Sjedište i jezik arbitraže
Bosanski i hercegovinski zakon ne sadrži posebne odredbe o sjedištu i jeziku arbitraže. Tako, Stranke se slobodno slažu s obje.[9] Međutim, Ako stranke nisu postigle dogovor, Arbitražni sud imat će ovlasti odlučiti o sjedištu i jeziku.[10]
Priznavanje i izvršavanje arbitražnih odluka
Kao prethodno navedeno, Bosnia and Herzegovina is a party to the Konvencija o priznavanju i izvršavanju stranih arbitražnih odluka (the "Newyorška konvencija”), Iako je to izričito izjavio:
- To će samo priznati i provoditi nagrade u drugoj državi koja je stranka na njujorškoj konvenciji.
- Samo se nagrade povezane s sporovima koji se kvalificiraju kao "komercijalni" prema Bosni i Hercegovini mogu se priznati i provoditi.[11]
Postupak priznavanja i provođenja stranih nagrada prikazan je u poglavlju IV Zakon o sukobu zakona.[12]
Poništenje
Članci 450-452 saveznog obrisa CPA -a postupak poništavanja za nagradu. Zahtjev za poništavanje može se podnijeti unutar 30 Dani primanja nagrade. Nadležni sud je onaj koji bi u prvom redu bio nadležan ako nije zaključen arbitražni sporazum.[13]
Sudska praksa
Do danas, Protiv Bosne i Hercegovine bilo je najmanje pet arbitraža ulagača.:
- Alas International BaustoffProduction AG V. Bosna i Hercegovina;
- Npr. V. Bosna i Hercegovina;
- Goljevšček i drugi u. Bosna i Hercegovina;
- Aggarwal i drugi V. Bosna i Hercegovina;
- Mittal V. Bosna i Hercegovina.
Goljevšček i drugi u. Bosna i Hercegovina je zanimljiv slučaj, s lošim ishodom za Bosnu i Hercegovinu.
Goljevšček i drugi u. Bosna i Hercegovina
Zahtjevi su proizašli iz radnji i neuspjeha vlade Republike Srpske koja je navodno ometala napore podnositelja zahtjeva da razviju dvije hidroelektrane na rijeci VRBAS. U 2004, Podružnica podnositelja zahtjeva, Hes Vrbas, sklopio ugovore o koncesiji za izgradnju i upravljanje biljkama. Međutim, Projekti nikada nisu realizirani, Navodno zbog odbijanja Republike Srpske da odobri potrebne dozvole, njegov neuspjeh u odobravanju revidiranog dizajna projekta, i njegova dodjela koncesijskih prava-bez javnog natječaja-državnoj tvrtki ZP Hidroelektrane za izgradnju konkurentskog objekta na istoj rijeci.[14]
Nagrada je objavljena na 18 travanj 2022, Pronalaženje kršenja poštenog i pravičnog liječenja, uključujući uskraćivanje pravde.[15] Važno je napomenuti da je godinu dana nakon što je započeo arbitražni postupak, Vlada Republike Srpske sklopila je sporazum s Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, obvezati se pokriti sve troškove povezane s postupkom.[16]
Nakon ove nagrade, Republika Srpska pokrenula je postupak poništavanja ICSID -a. Odluka o poništavanju datirana 1 svibanj 2024 Potvrdi nagradu, Obvezujući Bosni i Hercegovina da plate BAM 90 milijuna (Otprilike EUR 50 milijuna) u šteti slovenskoj tvrtki.[17]
Postupak provedbe je u tijeku. Do ove točke, Viadukt je pokrenuo postupak provedbe protiv tri zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine u Banja Luka, Brcko, i mostar pred lokalnim sudovima. Dodatno, Zatražio je izvršenje protiv državnih fondova koji se održavaju na računima domaćih bankovnih računa i prije sudova u Luksemburgu i Belgiji koji su ciljali na Bosnu i Hercegovinu imovinu i račune u inozemstvu.[18]
Mittal V. Bosna i Hercegovina
Ovaj se slučaj odnosi na ulaganje indijske kompanije u globalnoj ISpat Koksna Industrija D.O.O. Lukavac, producent metalurškog koksa. Postupak je pokrenut u 2023 Pod Bosom i Hercegovinom – Indija Bilateralni ugovor o ulaganju (BIT).[19] Objavljeno je da tvrdnje uključuju fer i pravedan tretman, uključujući odbijanje zahtjeva za pravdu, potpuna zaštita i sigurnost, kao i neizravna eksproprijacija.[20]
Izazovi s kojima se suočava arbitraža
Razvoj arbitraže u Bosni i Hercegovini suočava se s nekoliko izazova:
- Zakonodavne odredbe: Određene klauzule omogućuju strankama da zaobiđu arbitražne sporazume, stvarajući neizvjesnost o njihovoj izvršljivosti.
- Dvosmislenost: Nedostatak eksplicitnih pravila o sposobnosti arbitražnog suda da utvrdi vlastitu nadležnost predstavlja dodatne poteškoće za stranke koje traže rezoluciju putem arbitraže.
- Sklonost tradicionalnim metodama: Postoji tendencija preferiranja sudskih postupaka nad arbitražom zbog poznavanja.
Zaključak
Bosna i Hercegovina postigli su napredak u razvoju arbitražnog okvira. Međutim, Potrebne su daljnje zakonodavne reforme kako bi se poboljšala njegova učinkovitost kao mehanizam za rješavanje sporova. Bavljenje trenutnim pitanjima i pojašnjenje proceduralnih pravila moglo bi povećati povjerenje među komercijalnim subjektima u korištenju arbitraže. Dok se Bosna i Hercegovina nastavljaju razvijati legalno i ekonomski, Poboljšanje svog arbitražnog sustava bit će važno za podršku međunarodnoj trgovini i ulaganju.
[1] ja. Osmanovic, Bosna i Hercegovina: Krajnje vrijeme za rješavanje zakonodavnih rupa omogućavajući izbjegavanje arbitraže (8 srpanj 2020).
[2] Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Federacija CPA”), Članak 435.
[3] Federacija CPA, Članak 441.
[4] Federacija CPA, Članak 441.
[5] Federacija CPA, Članak 440.
[6] Federacija CPA, Članak 446.
[7] A. Zubovic-devedzic, ja. Osmički, Međunarodni zakon o arbitraži i pravila u Bosni & Hercegovina (10 kolovoz 2020).
[8] Federacija CPA, Članak 445.
[9] A. Zubovic-devedzic, ja. Osmički, Međunarodni zakon o arbitraži i pravila u Bosni & Hercegovina (10 kolovoz 2020).
[10] Federacija CPA, Članak 445.
[11] Komercijalni sporovi prema Bosanom i Hercegovinskom zakonu su sporovi koji proizlaze iz komercijalnih ugovora sklopljenih između poslovnih subjekata u okviru njihovih registriranih poslovnih aktivnosti.
[12] Zakon o sukobu zakona, Poglavlje IV, Članci 97-101.
[13] Federacija CPA, Članci 450-452. Vidi također Članak 440(3).
[14] Centar za investicijsku politiku, Goljevšček i drugi u. Bosna i Hercegovina, dostupno u: https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/752/goljev-ek-and-others-v-bosnia-and-herzegovina.
[15] Centar za investicijsku politiku, Goljevšček i drugi u. Bosna i Hercegovina, dostupno u: https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/752/goljev-ek-and-others-v-bosnia-and-herzegovina.
[16] Sarajevo Times, Republika Srpska mora platiti Slovene 90 Milijun BAM -a (8 svibanj 2024), dostupno u: https://sarajevotimes.com/republika-srpska-must-pay-slovenians-90-million-bam/?utm.
[17] Sarajevo Times, Republika Srpska mora platiti Slovene 90 Milijun BAM -a (8 svibanj 2024), dostupno u: https://sarajevotimes.com/republika-srpska-must-pay-slovenians-90-million-bam/?utm. Vidi također GAR, Bosna ne uspijeva poništiti nagradu hidroelektrane (3 svibanj 2024), dostupno u: https://GlobalArbitrationReview.com/article/bosnia-nails-annul-hidroelektric-flant-award?UTM.
[18] Radio Slobodna Evropa, Slovenija krenula u zapljenu imovine BiH zbog duga Republike Srpske (26 ožujak 2025), dostupno u: https://www.slobodnaevropa.org/a/slovenija-bosna-hercegovina-viaduct-odsteta/33358660.html.
[19] Centar za investicijsku politiku, Mittal V. Bosna i Hercegovina, dostupno u: https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1299/mittal-v-bosnia-and-herzegovina. Vidi također Sarajevo Times, Indijski poslovni čovjek pokrenuo je arbitražni postupak protiv BIH (15 travanj 2023), dostupno u: https://sarajevotimes.com/indian-businessman-initiated-arbitration-proceedings-against-bih/?utm.
[20] Centar za investicijsku politiku, Mittal V. Bosna i Hercegovina, dostupno u: https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1299/mittal-v-bosnia-and-herzegovina.