Slučaj kasne nominacije arbitara neobičan je po pravilima MKS-a. Prema čl 12(4) od 2012 ICC pravila, u slučaju da su se stranke dogovorile o tročlanom sudu, podnosilac zahtjeva nastavlja s imenovanjem svog koadrežera u Zahtjevu, a tuženi nominira svog su arbitra u odgovoru koji mora podnijeti u roku 30 dana od primitka Zahtjeva, sukladno čl 5(1) podstavka e) Pravila. Dok će ispitanik gotovo uvijek podnijeti zahtjev za dodatnim vremenom da podnese svoj odgovor u roku od 30 dana, sukladno čl 5(2), a tajništvo će odobriti 30-dnevno produženje, to ne utječe na spomenuto vremensko ograničenje za imenovanje supreduzeća - osim ako se stranke izričito ne dogovore drugačije. Doista, Tajništvo ne može odobriti nikakvo produljenje, osim ako je zahtjev tuženika popraćen nominacijom svog arbitra. Svrha ovog zahtjeva je brzi ustroj arbitražnog suda.
Ukratko, Pravila ne predviđaju mogućnost kasne nominacije arbitra i člana 12(4) pruža to, u slučaju da stranka ne postupi po imenovanju svog koabitara, sud MKS-a imenovat će ga sam. Stoga, u situacijama kad odgovor nije dostavljen, ili se dostavlja odgovor ili se traži zahtjev za dodatnim vremenom, ali ne rješava se pitanje nominacije koabitara, Pravila dopuštaju da se arbitraža nastavlja s arbitražom kojeg je sud imenovao sudaca.
Jer nije rijetkost da ispitanik propusti rok od 30 dana, na primjer, ako nije predstavljen, nepoznat Pravilima, ili velika korporacija ili država i Zahtjev nije pravodobno stigao do odgovarajućeg donositelja odluka,[1] može se, međutim, zapitati je li MKS-ov sud toliko oštar da bi lišio tuženika koji ne ispunjava prava u postupku imenovanja svog arbitra i stvarne posljedice ove odluke u kasnijoj fazi arbitraže, ili hoće li sud prihvatiti kasnu nominaciju ispitanika arbitra.
Doista, ako mu se ne odobri mogućnost arbitražnog kašnjenja s imenovanjem, tuženi tuženik mogao bi izgubiti jednu od najznačajnijih prednosti pribjegavanja međunarodnoj arbitraži, posebno ako ga zadržava druga strana. U najgorem scenariju za ispitanika koji ne ispunjava uvjete, neke jurisdikcije mogu provesti arbitražni sporazum koji predviđa nominaciju dva koabitara koja nije učinila prekršaj, što znači većinu suda, koji će zauzvrat odabrati predsjednika.[2] Ovakve situacije nesumnjivo bi stvorile probleme u fazi provedbe[3] i dati osnovama stranci koja ne ispunjava zahtjev da poništi presudu donesenu protiv njega na osnovu toga što arbitri nisu bili nepristrani i da Tribunal nije pravilno formiran jer obje stranke nisu imale jednaka prava u svom ustavu., iako će stranka koja ne ispunjava pogreške vjerovatno će tvrditi da je obema stranama dana ista mogućnost sudjelovanja u ustavu suda.[4]
Protiv ove pozadine, s pravom se očekuje da će Sekretarijat MKS-a ostati fleksibilan u pogledu mogućnosti kasne nominacije arbitra i omogućiti produljenje vremena, a ne zahtijevati da ICC Sud odmah imenuje ko-arbitra u skladu s 12(4) Pravila, posebno zato što Sud također preferira da stranke koje su arbitre odabire.[5] Ovaj pristup je koherentan s nepostojanjem izričite sankcije u slučaju da ispitanik podnese kasni, ali cjeloviti odgovor - što znači odgovor koji sadrži, između ostalog, imenovanje svog koabitara - što će Tajništvo proslijediti Arbitražnom sudu, uz ostatak spisa predmeta, čim se konstituiše, sukladno čl 16 Pravila.[6]
Doista, jasno je da se odredbe koje se odnose na imenovanje sudaca za arbitražu na čl 12(4) Pravila bila su namijenjena sprečavanju dilatacijske taktike i opstrukciji arbitražnog postupka ako ispitanik namjerno ne ispuni zahtjeve iz čl. 5(1) ovih Pravila, a ne da spriječi kasno imenovanje arbitra ove stranke ako, u dobroj vjeri, nije poslao svoj odgovor niti imenovao koabitara u svom odgovoru ili zahtjevu za dodatno vrijeme u skladu s člankom 6. 5(2) Pravila.
[1] J. Pržiti, S. Greenberg, F. mace, Tajništvo je Vodič za arbitražu MKS-a, 2012, ¶ 3.450.
[2] G. Rođen, Međunarodna trgovačka arbitraža, Kluwer Law International, 2009, Vol i, str. 1396.
[3] Članak V(1)(b) njujorške konvencije predviđa da se priznavanje i izvršenje nagrade mogu odbiti kada stranka "nije propisno obaviještena o imenovanju arbitra ili o arbitražnom postupku ili na drugi način nije mogla predstaviti svoj slučaj.”
[4] Članak V(1)(b) njujorške konvencije predviđa da se priznavanje i izvršenje nagrade mogu odbiti kada stranka "nije propisno obaviještena o imenovanju arbitra ili o arbitražnom postupku ili na drugi način nije mogla predstaviti svoj slučaj.”
[5] J. Pržiti, S. Greenberg, F. mace, Tajništvo je Vodič za arbitražu MKS-a, 2012, ¶ 3-450.
[6] J. Pržiti, S. Greenberg, F. mace, Tajništvo je Vodič za arbitražu MKS-a, 2012, ¶ 3-148.