Navodno bi izraelsko-palestinski Arbitražni centar Jeruzalema trebao uskoro funkcionirati.
Ovaj neutralni arbitražni centar, stvaranje Pariza’ neutralan Međunarodni arbitražni sud MKS-a, je namijenjen rješavanju trgovinskih sukoba u vezi s 3-4 milijardu dolara trgovinske razmjene između Palestinaca i Izraelaca. Prethodno, takvi komercijalni sukobi morali su se rješavati ili pred izraelskim sudovima, kojem mnogi Palestinci ne vjeruju, ili sudove Palestine, koje mnogi Izraelci ne vjeruju.
Međunarodni arbitražni sud MKS-a je, ne izraelski, nepalestinska institucija sa sjedištem u Parizu, Francuska, a sastoji se od više od 100 članova otprilike 90 zemlje. Na MKS-u je stvoren suvremeni arbitražni zakon, koji ostaje vodeće središte međunarodnih arbitraža u svijetu.
Iako su Osloski sporazumi pokušali uspostaviti mehanizme za međusobno priznavanje i provođenje sudskih odluka, u praksi to nije uspjelo. Očekuje se da će biti lakše provoditi arbitražne presude i u Palestini i u Izraelu od presuda suda, jer je Jeruzalemski arbitražni centar posve neutralan i nesvrstan.
U suradnji s stvaranjem Jeruzalemskog arbitražnog centra, palestinski zakon o arbitraži, koja potječe iz 2000 a temelji se na UNCITRAL Model arbitražnom zakonu, u tijeku je izmjena s palestinskim Ministarstvom pravde, zatvoriti rupe koje osiguravaju nacionalnu provedbu međunarodnih arbitražnih presuda na način koji je u skladu s New York Konvencijom, ugovor koji je ratificirala većina zemalja svijeta, i koja obvezuje države ugovornice da izvršavaju međunarodne arbitražne presude. Na primjer, rupa koja dopušta palestinskim sudovima temeljit pregled arbitražnog postupka i očekuje se da će ishod biti zatvoren, što bi trebalo dovesti do veće stope izvršenja arbitražnih presuda.
Sam stvaranje Centra postavlja zanimljiva pravna pitanja, posebno s obzirom na sjedište arbitraže. Tradicionalno, sudovi sjedišta arbitraže mogu intervenirati i donositi privremene mjere za podršku arbitraži, i koje pravilo o poništavanju nagrade nakon izdavanja. Jedna od mogućnosti mogla bi biti da sudovi zaduženi za obvezu izvršavanja arbitražnih presuda slijediti francuski zakon, što tvrdi da je međunarodna arbitraža vrsta sui generis pravnog režima proizašlog iz načela međunarodnog prava, i stoga nije vezan ni za jedno nacionalno sjedište.
Drugi pravni aspekt Jeruzalemskog arbitražnog centra odnosi se na nadležnost. Na početku, svi sporovi u iznosu većem od USD 7 milijuna će se vratiti MKS-u u Parizu na rezoluciju, vjerojatno da bi se izbjegli bilo kakvi nesretnici u vezi s značajnim sporovima. Iako ovo ograničava nadležnost Jeruzalemskog arbitražnog centra na relativno male zahtjeve arbitraže, isprva, ništa ne sprečava podizanje ove kape nakon što je Centar dokazao svoju održivost.
Ako uspije, Jerusalimski arbitražni centar mogao bi se upotrijebiti kao predložak za mirno rješavanje trgovinskih sukoba između spornih spora iz drugih jurisdikcija, koji su otvoreno neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima, kao što su Pakistan i Indija, bivša Jugoslavija, Sudan i Južni Sudan, ili čak Sjeverna i Južna Koreja. Također ne postoji pravni razlog zašto se sam mandat Jeruzalemskog arbitražnog centra nije mogao proširiti kako bi se omogućili komercijalni sporovi u koje su upleteni gospodarstvenici iz susjednih zemalja s poviješću nepovjerenja u Izrael, poput Sirije, riješiti svoje komercijalne sporove s izraelskim strankama prije doista neutralnog foruma.
– William Kirtley
– William Kirtley