Brojne su se zemlje suočile investitorsko-državne arbitraže, uključujući i Srbiju. Ova snimka prijavljenih arbitraža između investitora i države protiv Srbije do danas ima za cilj dati brzi pregled dominantnih pitanja koja se javljaju u arbitražama između investitora i države protiv Srbije. Prijavljeni slučajevi arbitraže ulagača i države protiv Srbije ukratko su razmotreni u nastavku.
Mera Investment Fund Limited v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/17/2
Jedna od najnovijih odluka u arbitraži između investitora i države protiv Srbije je Mera Investment v. Srbija. Tužitelj je bila ciparska tvrtka, Mera Investment Fund Limited, vlasnik tvrtke Mera Invest d.o.o., investicijski fond osnovan u Srbiji koji je držao dionice građevinske tvrtke, kao i u lokalnim bankama. Tvrdnje proizlaze iz navodnih štetnih radnji Vlade i kampanje odmazde protiv Mera Invest d.o.o.. kao rezultat radnji koje je poduzeo krajnji vlasnik. Te radnje uključuju zamrzavanje imovine, stvaranje lažnih poreznih zahtjeva, te blokadu bankovnih računa Mera Investa i povezanih osoba.[1] U svojoj Odluci o nadležnosti od dana 30 studeni 2018, sud je zaključio da postojanje srbijanskog državljanina povezanog s ciparskom tvrtkom ne sprječava tvrtku da se smatra stranim ulagačem.[2] Tako, tvrtka bi trebala dobiti zaštitu prema BIT-u Cipar-Srbija.
Iako ostaje neotkriveno, Nagrada je dodijeljena 10 ožujak 2021. Međutim, Srbija je pokrenula postupak za poništenje Odluke, i dalje 24 travanj 2023, ICSID u povjerenstvo donijelo Odluku o poništenju.
Zelena N.V. i Energo-Zelena doo Inđija v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/14/27
U ovom pitanju, podnositelji zahtjeva, koji su upravljali kafilerijom za životinje, prerađene opasne životinjske nusproizvode i kao rezultat toga proizvedena energija. Njihove su se tvrdnje temeljile na navodnom neuspjehu Vlade da ujednačeno provodi zakone o zaštiti okoliša, što rezultira troškovnom prednošću za poslovanje lokalnih konkurenata.[3] Nagrada koja nije javna dodijeljena je 9 studeni 2018, utvrdivši da je Srbija prekršila BLEU (Belgijsko-luksemburška ekonomska unija)-Srbija BIT.
Rand Investments Ltd. i drugi v.d.. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/18/8
Ovaj spor oko stvarnog vlasnika nastao je nakon što je srpska agencija za privatizaciju raskinula ugovor o kupnji 70% tvrtke BD Agro, srpska farma muznih krava. Sam ugovor o privatizaciji sklopljen je između Srbije i dvojnog državljanina Kanade i Srbije.[4] Tribunal, u svojoj nagradi od 29 lipanj 2023, smatrao da je Srbija prekršila kanadsko-srpski BIT, dodjela EUR 14,572,730 Williamu Randu. Međutim, zahtjev tužitelja da se obustavi kaznena istraga protiv jednog od njihovih svjedoka je odbijen.
Coropi Holdings Limited, Kalemegdan Investments Limited i Erinn Bernard Broshko v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/22/14
U svibnju 2022, Coropi Holdings i Kalemegdan Investments, dvije tvrtke sa sjedištem na Cipru, i Erinn Bernard Broshko, kanadski pojedinac, podnio zahtjev za arbitražu, pozivajući se na BIT-ove Kanada-Srbija i Cipar-Srbija.[5] Tužitelji tvrde da je Grad Beograd pogrešno odbio zahtjev za naknadu za zemljište koje je efektivno eksproprisano. Slučaj je još u tijeku.
APG SGA SA i D.O.O. za promet i usluge Alma Quattro Beograd v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/21/13
Slučaj se odnosi na navodno kršenje produženog ekskluzivnog ugovora tvrtke Alma Quattro za usluge vanjskog oglašavanja u gradu od strane lokalnih vlasti u Beogradu. Tužitelji tvrde da je grad prekršio ugovor dodijelivši koncesiju za digitalne oglasne ploče konkurentu u 2020.[6] Slučaj je započeo u ožujku 2021, i poziva se na BIT između Srbije i Švicarske.
United Group B.V., Adria Serbia Holdco B.V., i Serbia Broadband – Srpske kabelske mreže d.o.o. Beograd v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/21/5
Prema BIT-u Nizozemska-Srbija, dvije nizozemske telekomunikacijske kompanije (United Group B.V. i Holdco B.V.) zajedno s njihovom domaćom podružnicom, pokrenula arbitražni postupak protiv Srbije u veljači 2021.[7] Tužitelji tvrde da su bili podvrgnuti neutemeljenim i diskriminirajućim mjerama koje provode srbijanske vlasti, dalje navodeći da su institucije imale za cilj smanjiti tržišni udio SBB-a i promovirati interese poduzeća u državnom vlasništvu. Slučaj je u tijeku.
PRINCIPAL TRES d.o.o. Beograd i BRIF-TC d.o.o. Beograd v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/20/12
U ovom slučaju, pod BLEU (Belgijsko-luksemburška ekonomska unija)-Srbija BIT, zahtjevi su proizašli iz navodnih radnji i propusta srbijanskih vlasti u vezi sa sukobom u vezi s vlasništvom nad zemljištem danim u zakup podnositeljima zahtjeva kroz postupak natječaja. Ulaganja su bila usmjerena na izgradnju trgovačkog centra u Beogradu na dugoročno zakupljenom zemljištu, na koju je utjecao spor vlasništva između trećih strana i Grada Beograda, prema podnositeljima zahtjeva.[8]
Zbog nalaza o zlouporabi postupka od strane tužitelja kroz korporativno restrukturiranje, u nagradi dodijeljenoj u siječnju 2023, sudska većina stala je na stranu Srbije. Nakon, tužitelj je podnio ponudu za poništenje Nagrade i, u srpnju 2023, ICSID u konstituiran je odbor.
Kornikom EOOD v. Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/19/12
Kornikom v. Srbija je još jedna investitorsko-državna arbitraža protiv Srbije u kojoj je ove godine donesena Presuda. U 2007, putem ugovora o privatizaciji, bugarska tvrtka Kornikom EOOD, stečeno a 70% udjela u Rudniku Kovin, tvrtka koja upravlja podvodnim rudnikom ugljena Kovin na obali Dunava. Vlada Srbije raskinula je ugovor tri godine kasnije.[9] godine Kornikom EOOD podnio je zahtjev za arbitražu 2019, smirivanje kršenja BIT-a između Bugarske i Srbije. Međutim, u Nagradu od 20 rujan 2023, arbitražni sud jednoglasno je odbacio sve zahtjeve u meritumu, dodjeljivanje Srbiji USD 5.8 milijuna troškova.[10]
Mytilineos Holdings SA v. Državna zajednica Srbije & Crne Gore i Republike Srbije (ja), UNCITRAL
Tužitelj, Grčka tvrtka Mytilineos Holdings SA, sklopio nekoliko ugovora s RTB-BOR-om, jugoslavenska tvrtka, za suradnju u djelatnosti vađenja minerala i metalurgije kojom upravlja RTB-BOR. Tvrdi se da su zakoni i administrativne mjere koje je donijela vlada demontirale investiciju, uključujući prisilni stečaj banke u državnom vlasništvu od strane tuženika, koji je jamčio ulaganje tužitelja. Zahtjevi su također uključivali kršenje pravednog i ravnopravnog postupanja, proizvoljan, nerazumne i/ili diskriminirajuće mjere, i neizravno izvlaštenje.[11] U konačnoj nagradi, sud je odbacio sve zahtjeve za kršenje BIT-a između Grčke i Srbije; međutim, napomenuo je da bi se potencijalni budući zahtjevi mogli pojaviti na temelju određenih domaćih pravnih postupaka koji su u tijeku. [12]
Mytilineos Holdings SA v. Republika Srbija (II), UNCITRAL
Grčka tvrtka Mytilineos Holdings SA podnijela je drugi zahtjev za arbitražu u rujnu 2013, tvrdeći da ima pravo i na novčanu naknadu i na sirovine. Tužitelj je istaknuo da ga je moratorij nekoliko godina sprječavao u ostvarivanju tih potraživanja. Međutim, ovaj moratorij navodno je zaštitio RTB-BOR od vjerovnika dok je državna tvrtka prolazila restrukturiranje u pripremi za potencijalnu privatizaciju.[13]
Tribunal je donio presudu u kolovozu 2017, utvrđujući da je Srbija prekršila grčko-srpski BIT i nalažući joj da plati otprilike USD 40,000,000 podnositelju zahtjeva. U Nagradi, tribunal je posebno analizirao samo uzrok učinke prethodne Nagrade.[14] Srbija je pokrenula postupak za poništenje Odluke pred švicarskim Saveznim sudom. Međutim, ovaj postupak je prekinut nakon nagodbe postignute između stranaka.
Kunsttrans Holding GmbH i Kunsttrans d.o.o. Beograd v. Republika Srbija (Slučaj ICSID br. ARB/16/10)
Austrijska tvrtka Kunsttrans Holding GmbH i njena srbijanska podružnica Kunsttrans d.o.o. Beograd sklopio ugovor s Vladom Srbije. Oni su bili zaduženi za izgradnju i nadzor nad radom skladišta Narodnog muzeja u Beogradu, namijenjena čuvanju muzejske zbirke tijekom radova obnove. Tužitelji su tvrdili da je muzej propustio doznačiti naknade za najam u iznosu većem od EUR 500,000 za korištenje skladišta umjetnina. Dodatno, tvrdili su da je prekršen standard poštenog i ravnopravnog postupanja, pozivajući se na austrijsko-srpski BIT.[15] Nagrada iz studenog 2018 potvrdio da je BIT doista prekršen i naložio Srbiji da isplati odštetu tužiteljima, iako mali dio traženog iznosa.
Zaključak
To se može vidjeti u arbitražama investitora i države protiv Srbije posljednjih godina, ishodi nisu bili baš povoljni za Srbiju. Zapravo, Utvrđeno je da je Srbija u nekoliko navrata prekršila svoje bilateralne ugovore o ulaganju. Međutim, neki od gore navedenih slučajeva još su u tijeku, a odšteta koju je Srbiji naloženo da plati je relativno mala.[16]
[1] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/790/mera-investment-v-serbia.
[2] Odluka o nadležnosti od 30 studeni 2018, dostupno u https://www.italaw.com/sites/default/files/case-documents/italaw10133.pdf.
[3] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/582/zelena-v-serbia.
[4] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/877/rand-investments-and-others-v-serbia.
[5] Spomenica tužitelja s datumom 31 Mach 2023, dostupno u https://www.italaw.com/sites/default/files/case-documents/180142.pdf; vidi također https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1214/coropi-and-others-v-serbia.
[6] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1137/apg-sga-and-alma-quattro-v-serbia.
[7] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1144/united-group-and-others-v-serbia.
[8] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/1042/brif-v-serbia.
[9] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/963/kornikom-v-serbia.
[10] Datum dodjele 20 rujan 2023, dostupno u https://www.italaw.com/sites/default/files/case-documents/180342.pdf.
[11] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/200/mytilineos-v-serbia-i-.
[12] L. Johnson, U konačnoj nagradi UNCITRAL-a, Ostavljena otvorena vrata za grčku tvrtku Mytilineos Holdings, pokrenuti još jednu tužbu BIT protiv Srbije (26 travanj 2013), dostupno u https://www.iareporter.com/articles/in-final-uncitral-award-door-left-open-for-greek-company-to-bring-another-bit-claim-against-serbia/.
[13] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/560/mytilineos-v-serbia-ii-.
[14] D. Charlotin, Mytilineos v. Srbija: Dosad-neviđeno 485 stranica nagrada otkriva kako Sachs, Biskup i Vaseljević bavili su se res judicata učinkom prethodne odluke, kolateralni estoppel, razlika između savjetnika i zastupnika, i težinu pokušaja nagodbe bez predrasuda (30 rujan 2019), dostupno u https://www.iareporter.com/articles/mytilineos-v-serbia-previously-unseen-485-page-award-reveals-how-sachs-bishop-and-vaseljevic-dealt-with-res-judicata-effect-of-prior-award-collateral-estoppel-difference-between-counsel-and-agent/.
[15] Vidjeti https://investmentpolicy.unctad.org/investment-dispute-settlement/cases/709/kunsttrans-v-serbia.
[16] Pogledajte Coropi Holdings Limited, Kalemegdan Investments Limited i Erinn Bernard Broshko v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/22/14; APG SGA SA i D.O.O. za promet i usluge Alma Quattro Beograd v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/21/13; i United Group B.V., Adria Serbia Holdco B.V., i Serbia Broadband – Srpske kabelske mreže d.o.o. Beograd v. Republika Srbija, Slučaj ICSID br. ARB/21/5.